Također, legalnost objekta više nije uvjet za ostvarivanje novčane pomoći za privremenu pomoć i hitne intervencije, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat ocijenivši da će se tim izmjenama ubrzati postupak obnove. 

U program mjera ugrađeni su rezultati studije u kojoj je provedena preliminarna identifikacija rizičnih geoloških procesa i pojava likvefakcije, vrtača i klizišta, izrađena u suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, kazao je Horvat. 

Prema novim mjerama, kod samoobnove obiteljske kuće na području proglašene katastrofe vlasnik obiteljske kuće moći će sam organizirati izradu elaborata i projektne dokumentacije i izvesti radove, a nadzor nad izvedenim radovima i isplatu obavit će Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje.

Također, dodatno su uređeni postupak privremene pohrane stvari i pitanje privremenog skladištenja građevinskog materijala i postupanje s njima.

Jasnije se definiraju sadržaji bitne tehničke dokumentacije u obnovi, završno izviješće nadzornog inženjera i pisana izjava izvođača u izvedbenim radovima te se dodatno uređuju potrebni elementi za sve ključne sudionike u obnovi i produljuju rokovi za podnošenje zahtjeva. 

Od sada će, osim za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, građani moći ostvariti novčanu pomoć za izradu projekta obnove konstrukcije zgrade i projekta za cjelovitu obnovu, a rok za podnešenje tog zahtjeva produžuje se do 31. prosinca 2030. 

Rok za predaju zahtjeva za novčanu pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene zgrade produljen je do 31. prosinca 2022., a zahtjev za uklanjanje potresom uništene višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade moći će predati do 31. prosinca 2025.

(HINA, 9. 9. 2021.)