"Novost je u konačnom prijedlogu zakona da se jasno definira pojam plaće te se predlaže jasna struktura plaće i ostavlja mogućnost da poslodavac dodatke na plaću isplaćuje na način utvrđen posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu", rekao je na sjednici Vlade ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Sprječavanje neopravdanog uzastopnog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme

Pri tome se, istaknuo je, povećanje plaće za rad nedjeljom i blagdanom, prekovremeni rad, rad noću i u otežanim uvjetima rada, ne smije obračunati na iznos niži od utvrđene minimalne plaće.

Predlaže se sprječavanje neopravdanog uzastopnog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme te uvođenje novog načina obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, a propisuje se i dodatna zaštita pojedinih kategorija radnika (primarno roditelja djece do osme godine života) u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada.

Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca (dosad je bilo uz suglasnost), uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga.

Povećanje satnice za rad nedjeljom ne može biti manje od 50 posto

Propisuje se obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika, a jasno se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) sa ciljem zaštite takvih radnika.

Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika, kaže ministar.

Za rad nedjeljom radnik ima pravo na povećanu plaću, pri čemu povećanje za svaki sat rada ne može biti manje od 50 posto. 

Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.

Na konferenciji za novinare nakon sjednice Piletić je rekao da je velike polemike u javnosti izazvao tzv. priziv savjesti, po kojem bi radnik mogao odbiti rad nedjeljom, no toga u konačnom prijedlogu za sada nema.

Stavke koje se odnose na tzv. priziv savjesti izbačene iz prijedloga

"Kako je u javnosti i kod socijalnih partnera najviše polemike izazvalo nešto što mi nikad u zakon nismo stavili, a to se već proglasilo prizivom savjesti, nakon dodatnih konzultacija te smo tri stavke izbacili iz konačnog prijedloga", kazao je Piletić.

Posebno je istaknuo konzultacije s mikropoduzetnicima i malim poduzetnicima, čiji bi rad time mogao biti doveden u pitanje. 

Oni su često samozaposleni ili s vrlo malo zaposlenih, pa se kod njih podrazumijeva i rad nedjeljom. Stoga se ta problematika odgađa do slijedeće godine, kada smo sa socijalnim partnerima zacrtali da ćemo ići u izradu novog ZOR-a, rekao je.

Pojasnio je da su u dijelu koji je izbačen htjeli omogućiti da u onim djelatnostima u kojima nije nužan rad nedjeljom radnik može taj rad odbiti, pri čemu su od toga bili izuzeti oni koji se zbog prijeke potrebe moraju odazvati na poziv poslodavca i oni kod kojih se zbog prirode posla podrazumijeva rad nedjeljom, primjerice zdravstvo, socijalne usluge, poljoprivreda i dr.

Nema, niti je bilo "priziva savjesti", ali smo željeli jasno definirati nedjelju kao dan za obitelj, ustvrdio je Piletić.

(HINA, 1. 12. 2022.)

Fotografija: Unsplash