Tri osnovna cilja predložene podjele na NUTS 2 razini su omogućavanje najvećeg mogućeg stupnja povoljnosti za što veći broj stanovnika RH u pogledu pravila dodjele regionalnih potpora; osiguranje što boljih uvjeta za korištenje sredstava Kohezijske politike za što veće područje RH; te formiranje što je moguće homogenije regije u pogledu stupnja razvijenosti i drugih važnih obilježja, rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac.

Ujedno će se ispraviti nepravda učinjena 2012. godine, kada je manje razvijenim dijelovima Hrvatske, osobito Slavoniji i Baranji, dodatno otežano povlačenje sredstva iz fondova EU, dodala je ministrica.

Vladina odluka stupa na snagu 1. siječnja 2023., kada na snagu stupi nova europska regulativa i kada se statistički i ekonomski pokazatelji izmjere kroz trogodišnje razdoblje, najavila je ministrica Žalac napomenuvši da će prijedlog biti dostavljen Eurostatu do 1. veljače ove godine, a temeljem nje trebala bi se programirati nova financijska perspektiva EU-a.

Žalac je podsjetila kako prema važećoj podjeli kontinentalnoj regiji pripada 14 županija i grad Zagreb, a jadranskoj regiji sedam obalno-otočnih županija. Izvijestila je kako će posebnu statističku regiju ponovno činiti županije nekadašnje Panonske Hrvatske - odnosno pet slavonskih županija te Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, koje su na oko 40 posto razvijenosti EU-a. To je najbolja varijanta od 9 predloženih studijom koju je izradio Institut za razvoj i međunarodne odnose koja nudi najveću regionalnu potporu. 

Pet županija na sjeveru Hrvatske, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka, činit će treću statističku regiju, a jadranska Hrvatska i dalje će imati sedam obalno-otočnih županija. Grad Zagreb se izdvaja u posebnu jedinicu  jer ima više od 800.000 stanovnika i jedini u Hrvatskoj ima više od 100 posto razvijenosti iznad prosjeka EU. Izdvajanje Zagreba očekivano je s obzirom na izrazito veliku razliku razine njegove razvijenosti te ostatka kontinentalne Hrvatske, kako se taj stupanj razvijenosti Zagreba ne bi prelio na neke druge županije i time smanjio mogućnosti njihovih poduzetnika za korištenje većeg postotka regionalnih potpora.

Premijer Andrej Plenković pojasnio je kako će Bjelovarsko-bilogorska županija biti u sklopu statističke regije Panonske Hrvatske, iako su u njoj izrazili želju da budu u sklopu jedinice sjeverne Hrvatske, naglasivši da je takva odluka u interesu svih onih koji žele ulagati i otvarati radna mjesta u toj županiji. Istodobno Bjelovarsko-bilogorska županija može sve aktivnosti koje želi nastaviti intentizivno raditi sa županijama sjeverozapadne Hrvatske, a osobito putem razvojnih sporazuma, istaknuo je premijer. Napomenuo je kako je Bjelovarsko-bilogorska županija osma po redu na listi od najnerazvijenijih prema najrazvijenijim županijama i da će dobiti veće potpore gospodarstvu, a intenzivno može surađivati kod zajedničkih europskih projekata sa županijama sjevera i tu nema isključivosti. To je za Bjelovarsko-bilogorsku županiju "win - win" situacija i bilo bi dobro da je se tako razumije, poručio je premijer.


(HINA, 23. 1. 2019.)