Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je donošenje novog zakona jedna od mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

U odnosu na trenutno važeći zakonodavni okvir, najvažnije promjene odnose se na tri ključna procesa: proračunsko planiranje i donošenje proračuna; izvršenje proračuna u dijelu kontrole izvršavanja rashoda, zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) te uspostavu učinkovitijeg sustava financijskog i statističkog izvještavanja.

Kod proračunskog planiranja i donošenje proračuna detaljnije se definiraju proračunski i izvanproračunski korisnici te se ukidaju obveze izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela i plana razvojnih programa za JLP(R)S-ove.

Dodatno se razrađuje i sadržaj programa konvergencije koji Vlada donosi do kraja travnja tekuće godine i upućuje Europskoj komisiji, te se propisuje obveza donošenja odluke o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje, umjesto dosadašnjih smjernica ekonomske i fiskalne politike.

U proračunski proces uključuje se i izrada nacrta proračunskog plana, kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica europodručja, koji će Vlada, po ulasku Republike Hrvatske u europodručje, biti obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine, najkasnije do 15. listopada.

Prema Vladinom prijedlogu, Sabor donosi proračun za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine na razini skupine ekonomske klasifikacije, dok se trenutno proračun za proračunsku godinu donosi na razini podskupine.

Uvodi se i obveza izrade nove fiskalne procjene za proračunskog korisnika državnog proračuna.

U dijelu Vladina prijedloga koji se tiče zaduživanja JLP(R)S-ova, predlaže se da donošenje odluke o preuzimanju višegodišnjih obveza na teret proračuna Vladi predlaže nadležni ministar, umjesto ministra financija, ali isključivo uz prethodnu suglasnost koju je dalo Ministarstvo financija.

Propisuje se i da je za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama i koje se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada potrebno ishoditi suglasnost Vlade, ako vrijednost ugovora prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno deset milijuna kuna.

Propisuje se i ovlast Vlade da u slučajevima krize, sukladno određenim zakonima, može donositi odluke na temelju kojih će se financirati aktivnosti vezane uz saniranje posljedica krize i/ili katastrofe.

Vlada svojim prijedlogom omogućava zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za kapitalne pomoći trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu. Također se propisuje da se u iznos ukupne godišnje obveze (koja ne smije prelaziti 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje) uključuju dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju. U trenutačnom zakonu propisano je da u izračun ulaze dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina.

Propisuje se obveza Ministarstva financija za izradom naknadne analize učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata, odnosno pojedinih vrsta rashoda i izdatka proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, koja će sadržavati preporuke za poboljšanje učinkovitosti trošenja proračunskih sredstava.

Radi povećanja učinkovitosti financijskog i statističkog izvještavanja, Vlada predlaže uvođenje obveze jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima javno objavljivati informacije o trošenju proračunskih sredstava, proračunske dokumente i statističke informacije na svojim mrežnim stranicama, tako da budu lako dostupne i pretražive.

Uvodi se i obveza izrade posebnih izvještaja koji su sastavni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-ova.

(HINA, 24. 11. 2021.)