Predstavljajući Prijedlog zakona o prijevozu u cestovnom prometu, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da je cilj donošenja predloženog zakona prilagodba zakonodavstva promjenama na tržištu cestovnog prijevoza tereta i putnika koje su se dogodile kao posljedica novih trendova u realizaciji prijevoznih procesa i zbog pojave novih oblika prijevoza, kao i zbog potrebe ispunjenja obveza iz propisa Europske unije, prvenstveno u području kategorizacije prekršaja iz cestovnog prometa.
 U odnosu na važeći Zakon, istaknuo je ministar Butković, posebno su značajne reformske mjere koje će omogućiti liberalizaciju autotaksi prijevoza, uvođenje elektroničke aplikacije čime će se pridonijeti digitalizaciji društva u sektoru prometa i razvoju usluga informacijskoga društva, ukidanje dosadašnjih administrativnih ograničenja što podrazumijeva lakše dobivanje licencije bez ograničavanja broja dozvola te ukidanje obveze polaganja ispita o poznavanju područja na kojem se obavlja prijevoz.
Ministar je rekao da će se ovim zakon propisati i maksimalna cijena dozvola za taksi prijevoz koja trenutno varira od grada do grada, istaknuvši da će one sad pojeftiniti 300 posto.
"Samim time očekujemo povećanje taksi prijevoznika, otvaranje novih gospodarskih subjekata, kao i nova zapošljavanja", dodao je.
Posebno je naglasio uvođenje mikroprijevoza i integriranog prijevoza putnika što će omogućiti građanima širu mogućnost odabira oblika prijevoza, povećati standarde kvalitete i smanjiti cijenu prijevozne usluge.
Ministar je kazao da se donošenjem ovog zakona provodi potpuna reforma županijskog linijskog prijevoza putnika, čime se stvara pravni okvir za rješavanje problema nerentabilnih linija i omogućuje kvalitetnija i dostupnija usluga, osobito na područjima gdje je smanjenja prijevozna potražnja na način da se osigura minimum prijevozne ponude što će, ocijenio je ministar, dodatno pridonijeti zaustavljanju daljnjih negativnih demografskih kretanja.
Ovim Prijedlogom zakona uređuje se stjecanje stručne osposobljenosti vozača cestovnih motornih vozila, linijski prijevoz putnika u cestovnom prometu, autotaksi prijevoz putnika, mikroprijevoz i integrirani prijevoz putnika, distribucija dozvola za međunarodni prijevoz tereta, pružanje kolodvorskih usluga na autobusnim kolodvorima te sustav kažnjavanja za prekršaje iz područja cestovnog prijevoza putnika i tereta.
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojim će se omogućiti reguliranje boravka i rada istraživača, studenata, pripravnika i volontera odnosno reguliranje boravka učenika na način kako je propisano Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjene učenika ili obrazovnih projekata i obavljanja poslova au pair.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da je predloženim Zakonom potrebno definirati pojmove istraživača, studenta, učenika, pripravnika i volontera, volonterskog programa, istraživanja, istraživačke organizacije, obrazovne ustanove, obrazovnog projekta, visokog učilišta, subjekta domaćina i programa Unije ili multilateralnih programa koji uključuju mjere mobilnosti.
Prijedlogom zakona potrebno je i propisati uvjete za reguliranje boravka i rada za istraživače te uvjete pod kojima mogu ostvariti mobilnost do 180 dana u bilo kojem razdoblju od 360 dana odnosno duže od 180 dana na temelju dugoročne mobilnosti.
Također, propisuju se uvjeti za reguliranje boravka studenata te uvjeti pod kojima mogu ostvariti mobilnost do 90 dana ili do 360 dana, kao i uvjete pod kojima mogu raditi ili samozapošljavati se odnosno obavljati praksu do 90 dana.
Ministar Božinović kazao je da je potrebno propisati uvjete boravka i rada volontera  i pripravnika te uvjete za reguliranje boravka učenika koji sudjeluju u priznatom, državnom ili regionalnom obrazovnom programu u kontekstu programa razmjene učenika ili u obrazovnom projektu koji vodi obrazovna ustanova sukladno posebnom propisu. Propisuju se i prava istraživača, studenata, pripravnika, volontera i učenika.
Također, potrebno je u određenim člancima pojam: ''državljanin treće zemlje'' zamijeniti pojmom: ''stranac'' imajući u vidu da se odredbe primjenjuju i na državljane trećih zemalja i na državljane država članica EGP-a te dodati mogućnost da se dozvole za boravak i rad izdaju državljanima trećih zemalja na temelju sporazuma koje Vlada Republike Hrvatske zaključuje s trećim zemljama.
Ovim Prijedlogom zakona utvrđuje se prestanak stalnog boravka za državljane trećih zemalja koji su status stekli na temelju zakonitog boravka od najmanje pet godina, uz ispunjen uvjet osiguranih sredstava za uzdržavanje i zdravstvenog osiguranja, a riječ je o osobama s dugotrajnim boravištem.
Obrazlažući Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske po pitanju ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koju je predložio 21 zastupnik u Hrvatskom saboru, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić kazala je da Vlada Republike Hrvatske smatra podnesenu Interpelaciju bespredmetnom, budući da je 22. ožujka 2018. godine uputila u saborsku proceduru Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, na donošenje po hitnom postupku.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da su neki od potpisnika interpelacije bili članovi vlade koja je potpisala tu Konvenciju, ali ju u tri godine, iako su mali komfornu većinu, nisu uputili u Sabor na ratifikaciju."Tako da moram priznati da sam malo začuđen da su se uopće tako nešto i odvažili poslati kao interpelaciju", dodao je. Pri tom je naglasio da je njegova Vlada uputila Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije u Sabor, zajedno s Interpretativnom izjavom u kojoj je pojašnjeno na koji način, a sukladno međunarodnom pravu i domaćem Zakonu o izvršavanju i potvrđivanju međunarodnih ugovora, Hrvatska tumači odredbe Konvencije te se jasno precizira što ona donosi, a što ne, kao obvezu u hrvatski pravni poredak.
"I s tom Interpretativnom izjavom otklonili smo u cijelosti sve zabrinutosti i strahove koji postoje kod dijela hrvatskih birača. Mislim da ste to mogli čuti i u jučerašnjoj izjavi nadbiskupa zadarskog i predsjednika HBK mons. Puljića. Važno je da Vlada prepoznaje što je bitno za zaštitu žena od nasilja u obitelji, ali isto tako i da se ovom Izjavom otklanja bilo kakve strahove jednog dijela naših sugrađana i birača", istaknuo je.
Rekao je da je Vlada uputila u Sabor cjelovit prijedlog i poslala jasnu poruku kako institucije trebaju čitati i provoditi ovu Konvenciju.
"I mislim da sada svi oni koji su imali određene dvojbe mogu jasno prepoznati što je, zašto i na koji način Vlada napisala u Interpretativnoj izjavi koju će Sabor usvojiti", zaključio je predsjednik Vlade.
Vlada je donijela i Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar pojasnio je da je razlog donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana provedba Akcijskog plana unaprjeđenja stanja očuvanosti Nacionalnog parka Plitvička jezera, čija izrada je započela tijekom misije UNESCO-a 2017. godine.
Podsjetio je da je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić imenovao Operativnu radnu skupinu za izradu i provedbu Akcijskog plana. 
Potpredsjednik Štromar kazao je da će se ovim izmjenama i dopunama preispitati uvjeti provedbe zahvata u prostoru planiranih na području Parka, u cilju smanjenja negativnih utjecaja koji proizlaze iz ekspanzije turističkih kapaciteta, rastućeg broja posjetitelja Parka, neodgovarajućeg sustava vodoopskrbe i odvodnje i drugih pritisaka. Također, preispitat će se  sustav infrastrukture za posjetitelje Parka te će se provesti usklađenje s važećim propisima i novim spoznajama.
"Ocjenjuje se da će donošenje Izmjena i dopuna Plana osigurati dodatne preduvjete za očuvanje vrijednosti i održivo korištenje prostora Parka", zaključio je.
Na sjednici je dana suglasnost Općini Punat za zaduženje kod Erste&Steiermärkische bank d.d., Rijeka u iznosu od 11 milijuna kuna, s rokom otplate kredita od 10 godina, a sredstva će se koristiti za financiranje kapitalnog projekta „Rekonstrukcija zgrade Osnovne škole „Fran Krsto Frankopan“, Krk, Područna škola Punat s dogradnjom školske sportske dvorane“.
Vlada je prihvatila i Hrvatsko-francusko strateško partnerstvo – Akcijski plan 2018. – 2021.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić podsjetila je da je Akcijski plan 2018.-2021, treći po redu Akcijski plan za provedbu Hrvatsko-francuskog strateškog partnerstva.
Istaknula je da su Strateško partnerstvo – odnosno Politička deklaracija i Akcijski plan za razdoblje 2010.-2013. potpisani 2010. i dali su novi zamah odnosima između Hrvatske i Francuske. Temeljem Strateškog partnerstva donosi se Akcijski plan svake tri godine. Akcijski plan za razdoblje 2018.-2021. predstavlja katalog prioritetnih područja i aktivnosti međudržavne suradnje.
Državna tajnica Metelko-Zgombić kazala je Akcijski plan među prioritetnima temama navodi jačanje europskog partnerstva dviju zemalja, jačanje gospodarske razmjene te razmjene ljudi i kulturne razmjene, dodavši da je njegovo potpisivanje predviđeno tijekom posjeta francuske ministrice za Europu, Nathalie Loiseau, 6. travnja 2018. godine, u Zagrebu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je dolazak francuske ministrice za Europu izrazito korisnim jer će u sklopu njezinog boravka biti održan i dijalog s građanima na Filozofskom fakultetu.
"Francuski predsjednik Macron želi tu inicijativu dodatno potaknuti i drago mi je da je prvi primjer inicijative, na kojoj smo govorili na zadnjih nekoliko Europskih vijeća, upravo u Hrvatskoj. Mislim da je to jako dobro i za hrvatsko-francusku suradnju, a moram reći i za vraćanje europskih tema na zdravi način u javni diskurs", naglasio je Plenković.
Predsjednik Vlade rekao je da se od referendumske kampanje 2013. u Hrvatskoj razvio jedan neobičan sentiment i gotovo antieuropski refleks.
"I zato Vlada, a posebice Ministarstvo vanjskih i europskih poslova trebaju učiniti dodatne napore na konsolidaciji europskih vrijednosti. Sad kad smo pred petu godišnjicu članstva, dvije godine od predsjedanju EU-om, mislim da moramo upravo tu našu pripadnost i identificiranje s vrijednostima kojima smo stremili i težili, ispunjavali uvjete i dosegli ih, konsolidirati u hrvatskoj javnosti u javnoj raspravi", poručio je predsjednik Vlade.
Istaknuo je da kao osoba koja je vodila referendumsku kampanju 2012. godine može reći da je sentiment sada i tada prilično drukčiji.
"I mislim da na tome moramo zajednički raditi. I zato vjerujem da će i ova prigoda sutra sa studentima, u ovom novom digitalnom vremenu, biti jedna dobra mogućnost da se podcrtaju sve pozitivne stvari koje nam donosi članstvo EU i da tu našu pripadnost i htijenje ojačamo", poručio je.
Predsjednik Vlade kazao je da na toj temi očekuje angažman svih ministara u Vladi, ali i širi angažman svih političkih aktera, istaknuvši da je Hrvatska zbog toga radila brojne važne političke korake i reforme zadnjih tridesetak godina.
Na sjednici je donesena i Odluka o osnivanju Povjerenstva za žalbe povodom prigovora savjesti i imenovanju predsjednice i članova Povjerenstva.
Na kraju, Vlade Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad 13. konvencijom hrvatskih izvoznika i 11. dodjelom nagrada „Zlatni ključ“ najboljim izvoznicima, koje će se održati u lipnju 2018. godine, u Zagrebu.
 

(VLADA RH, 05. 04. 2018.)