Aktivist udruge i saborski zastupnik Goran Aleksić za Hinu je izjavio da "Trgovački sud mora ponovno odlučivati o onome o čemu je već odlučio, odnosno o tome da je valutna klauzula CHF u redu".

Uobičajeno je, kaže Aleksić, da viši sud vraća na niži odlučivanje o nekom sporu, u slučaju kada se ne slaže s odlukom nižega suda.

Aleksić kaže da je, nakon što je Ustavni sud usvojio ustavnu tužbu Udruge Franak odnosno Udruge Potrošač te vratio Vrhovnom sudu slučaj na ponovno odlučivanje, Vrhovni sud danas objavio svoju novu odluku o reviziji u "slučaju franak" kojom je utvrdio da se prihvaća revizija Udruge Franak i Potrošača te se ukida dio presude o nepoštenosti valute klauzule kod svih osam banaka, kao i o nepoštenosti promjenjive kamatne stope kod Sberbanka.

"Proces je vraćen na Visoki trgovački sud koji mora ponovno odlučivati o ukinutom dijelu presude, prije svega, u skladu sa sudskom praksom suda EU", kaže Aleksić.

Na pitanje što to konkretno znači za dužnike u francima, Aleksić je odgovorio: "U ovom trenutku ništa", ali je i dodao da Visoki trgovački sud mora ponovno odlučivati i da će se, kada ponovno donese svoju odluku, znati novi pravorijek.

"Ali", ističe Aleksić, "možemo očekivati samo konačno utvrđenje nepoštenosti valutne klauzule CHF za svih osam banaka."

Više o situaciji nakon najnovije odluke Vrhovnog suda Aleksić i čelnici Udruge Franak iznijet će na konferenciji za novinare koja je zakazana za sutra u 11 sati u Hrvatskom saboru.

Vrhovni sud na svojim je internetskim stranicama pak u srijedu objavio kako je na sjednici održanoj 3. listopada 2017. vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske u pobijanom dijelu ukinulo je presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i u tom dijelu predmet je vraćen tom sudu na ponovno suđenje.

"Iz odluke proizlazi pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske da nije osnovan prijedlog tužitelja za upućivanje zahtjeva sudu Europske unije za pokretanje postupka za tumačenje odredaba čl. 4. st. 2. Direktive 93/13 EEZ o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima, obzirom da su sporni pravni odnosi nastali prije 1. srpnja 2013., dana kada je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije", kaže se u priopćenju Vrhovnog suda.

Također, dodaje Vrhovni sud, "zauzeto je shvaćanje da je odredba navedene Direktive, u procesu pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji potpuno implementirana u nacionalno zakonodavstvo, međutim na navedene odnose primijenjeno je domaće pravo koje je vrijedilo u trenutku nastanka odnosa koji su predmet spora, a to je razdoblje od 2004. do 2008.".

Međutim, ističe Vrhovni sud, "u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa svim tadašnjim članicama Europske unije, domaće zakonodavstvo, tumačeno je prilikom njegove primjene na način da to bude što je moguće bliže duhu prava Europske unije, što uključuje i praksu suda Europske unije".


(HINA, 26. 10. 2017.)