Sastanak je održan u ponedjeljak u Bruxellesu, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Rasprava o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) bila je usmjerena na pitanje sigurnosti opskrbe hranom i bolje usmjeravanje potpore. 

Većina država članica naglasila je potrebu da se osigura snažan i zaseban proračun za ZPP, izbjegne renacionalizacija zajedničke politike te poljoprivrednicima omogući predvidiv i jednostavniji okvir, uz očuvanje tržišne orijentacije i dugoročne sigurnosti opskrbe hranom u EU.

"Potpora dohotku ključna je za održivost poljoprivrednih gospodarstava i prehrambenu sigurnost te ju je potrebno usmjeriti prema subjektima kojima je poljoprivreda glavni izvor prihoda", istaknuo je Vlajčić.

Ne treba, kako je rekao, isključiti ni male proizvođače kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, jer i oni pridonose proizvodnji hrane i ruralnom razvoju te za njih treba osigurati odgovarajući pojednostavljeni model potpore.

U okviru razmjene mišljenja o poljoprivrednim pitanjima povezanim s trgovinom s posebnim naglaskom na odnose s Ukrajinom, većina država podržala je daljnje jačanje te suradnje. Međutim, ministri su istaknuli nužnost predvidivih i pravednih pravila trgovine koja štiti interese europskih proizvođača, uz poziv na strogo praćenje uvoza osjetljivih proizvoda i poštovanje EU proizvodnih standarda.

Hrvatska se pridružila pozivima na zaštitu konkurentnosti europskih proizvođača hrane u svim trgovinskim sporazumima, ali i zaštite potrošača. Istaknula je kako proizvodi koji iz trećih zemalja dolaze na EU tržište moraju poštivati EU standarde kvalitete i zdravstvene ispravnosti.

Raspravljeno je i o nekoliko različitih točaka iz sektora ribarstva. Hrvatska je u raspravi o određivanju EU-ovih ribolovnih mogućnosti za 2026. godinu, istaknula svoje ključne političke prioritete poput potrebe za povećanjem ulovne kvote za plavoperajnu tunu te donošenje mjera za oporavak srdele i škampa u Jadranu.

Hrvatska je također, s ostalim državama članicama, od Europske komisije zatražila pojednostavnjenje Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, budući da trenutačno prestrogi kriteriji prihvatljivosti usporavaju napredak prema ciljevima i otežavaju provedbu ključnih aktivnosti i ulaganja.

To se osobito odnosi na jačanje energetske učinkovitosti, potporu novim ribarima te ulaganja u sigurnost i radne uvjete na ribarskim plovilima.

Hrvatska je zajedno sa Slovačkom, Češkom i Mađarskom te uz podršku niza ostalih država predstavila zahtjev za osiguranjem više sredstava u sljedećem programskom razdoblju za razvoj akvakulture.

U području zaštite bilja, Hrvatska je podržala jačanje mjera zaštite vinove loze, posebno u borbi protiv zlatne žutice koja i dalje uzrokuje velike štete u vinogradarstvu. Istaknula je potrebu da sve koordinirane aktivnosti budu u skladu s pravilima EU o zdravlju bilja i uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Hrvatska je podržala i prijedlog Italije za omogućavanje jednostavnijeg sustava međusobnog priznavanja izvanrednih odobrenja među državama članicama kako bi se brže reagiralo na najopasnije štetne organizme.

(HINA, 19. 11. 2025.)

Fotografija: Pexels