Predloženi je zakon možda jednostavniji i razumljivi, no zasigurno nije pravedniji. Zakon ima i dobrih strana, ali se ne vidi što će biti s regionalnom politikom, on je zapravo poništava, ocijenili su SDP-ovi Damir Mateljan i Branko Grčić.
Željko Jovanović (SDP) prenosi nezadovoljstvo većeg broja otočkih načelnika i gradonačelnika kojima se ukida 16 posto udjela poreza na dohodak, koji su mogli namjenski koristiti i poboljšati kvalitetu života na otocima.

Strahujem za siromašne slavonske općine, bit će velikih problema, ističe Tomislav Žagar (Most).
Nitko nema razloga za brigu i nezadovoljstvo, uvjerava državni tajnik Ministarstva financija Željko Tufekčić i tumači kako će slabije razvijene općine i gradovi ostvariti veće izravne prihode od poreza na dohodak, 350 općina dobit će više nego do sada.
Predloženi je zakon za pohvalu, najpošteniji je za financiranje lokalne samouprave, ide na ruku mnogima, argumentirali su kroz replike pozicijski zastupnici. Treba pratiti učinke tog zakona, jer ako ne bude razvoja, ako se ne poveća standard, postavlja se pitanje smisla takve lokalne samouprave, kaže Branko Hrg (HDS) i ističe da zakon ima i demografsku "priču". Više neće biti argumenata ni za jednu općinu ili grad da kaže da ne može nabaviti besplatne udžbenike, rekao je Hrg. Dalo se nasluti da neke općine, posebno na otocima i brdsko-planinskim područjima, neće dobiti očekivana sredstva, no teško je napraviti model koji će zadovoljiti baš sve, kaže Ante Babić (HDZ).
Mislimo da smo izradili dobar zakon u suradnji sa svim dionicima na koje se odnosi, kaže Tufekčić i navodi da se zakon nastavlja na poreznu reformu s kraja 2016.

"Od 1993., kad je prvi zakon donijet, mijenjan je čak 13 puta, novim namjeravamo na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja općina, gradova i županije te sustav financiranja decentraliziranih funkcija". kaže Tufekčić.

Namjeravamo definirati i sustav koji će svim lokalnim jedinicama osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga, a drugim će se zakonima poticati regionalni razvoj i demografska obnova, naglasio je državni tajnik.

Po predloženom zakonu, prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, baš kao i prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju, koji je lani iznosio gotovo 369 milijuna kuna. Nadalje, 16 posto udjela u porezu na dohodak koji je do sada namjenski korišten za financiranje decentraliziranih funkcija kroz sredstva pomoći, prepušta se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uspostavlja se i novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17 posto udjela u porezu na dohodak.
Raspodjela prihoda od poreza na dohodak pojednostavljena je, udio općine, odnosno grada u ukupnom prihodu je 60 posto, udio županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije šest posto i udio za fiskalno izravnanje 17 posto.
U Vladi drže kako će ukupni efekt predloženog zakona iznositi 1,4 milijarde kuna, naime, tolikog se iznosa država odriče iz proračuna.


(HINA, 11. 10. 2017.)