Međunarodna konferencija „Što nam donosi novo financijsko razdoblje 2021-2027 u EU fondovima? Učimo iz iskustva strateškog razvoja i provedbe EU projekata drugih zemalja članica EU“, u organizaciji savjetničke tvrtke PJR, privukla je više od 250 sudionika.

Uvodno je predavanje o pripremi za kohezijsku politiku u novom razdoblju održala ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije i jedna od autorica novih pravila za financijsko razdoblje 2021.-2027. Alliata di Villafranca.

Ona je istaknula kako je kohezijska politika stvorila više od 1,6 milijuna poslova u ovom financijskom razdoblju te dodala da će među izazovima za sljedeće razdoblje biti izlaz Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, sigurnost, kontrola granice te klimatske promjene. Najavila je nastavak većeg sufinanciranja za siromašnije regije koje imaju BDP manji od 75 % prosjeka EU, što uključuje i Hrvatsku.

"Europska unija i Europska komisija žele pojednostaviti sustav kako bi države mogle brže raditi, no često su problemi i u administraciji i pravnom okviru u državi članici, ne samo na razini EU. Hrvatska mora raditi na pojednostavljivanju poslovnog okruženja, koje je na regionalnim razinama dobro, no na nacionalnoj je dosta sporo“, rekla je Vittoria Alliata di Villafranca na konferenciju u Trakošćanu.

Pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ana Odak govorila je o Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine za koju je naglasila kako joj je glavni cilj uspostaviti sustav i red u sustavu strateškog planiranja.

"Velika promjena koju donosi NRS je i činjenica da svakom novom vladom neće dolaziti do promjena strateških ciljeva, koji ostaju isti do 2030. godine. Glavna ideja NRS-a je da imamo jasno definirane ciljeve, koji neće biti samo slovo na papiru“, kazala je Odak, a državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đurić iznijela je podatke o korištenju EU fondova u Hrvatskoj rekavši da je 65 posto ukupnih alociranih sredstava ugovoreno, a svega 15 posto dodijeljeno.

"Ministarstvo je svjesno velikog nesrazmjera, ali u ovoj i sljedećoj godini planira se veliki broj isplata korisnicima. Već sada, u prva dva mjeseca 2019. godine su krenuli u intenzivne isplate. Protekle dvije godine uglavnom se radilo na ugovaranju, te sada većina projekata kreće u provedbu“, rekla je Đurić.

Na konferenciji su predstavljena i rumunjska iskustva ulaganja iz EU fondova, a drugog dana skupa u Trakošćanu bit će riječi i o iskustvima iz Latvije o provedbi strateških projekata.


(HINA, 6. 3. 2019.)