"Dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu, u skladu sa preporukama Vrhovnog suda od 5. siječnja, dodatno se uređuje zakonodavni okvir u postupcima priznanja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece iz trećih zemalja koje nisu ugovornice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem", rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica na sjednici Vlade u petak.

Usvajanjem dopuna zakona, koji je upućen u hitnu saborsku proceduru, povećat će se pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja, naglasio je, budući da će se tražiti dokaz o legalizaciji strane sudske odluke o posvajanju djeteta, a time se istodobno štiti i najbolji interes djeteta.

Regulira se i da posvojitelji moraju biti upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj kako bi se posebna pažnja posvetila dobrobiti djeteta.

Uvodi se i obveza suda da u priznavanju strane sudske odluke o međudržavnom posvojenju obavijesti nadležno ministarstvo.

"Time se osigurava podrška obiteljima nakon dolaska djeteta u Hrvatsku te praćenje njegove prilagodbe u posvojiteljskoj obitelji", istaknuo je Malenica.

Na taj se način, zaključio je, povećava pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja iz trećih država koje nisu ugovornice Konvencije radi zaštite dobrobiti interesa djece.

Konačni prijedlog zakona o mirnom rješavanju sporova

U Sabor je upućen i konačni prijedlog zakona o mirnom rješavanju sporova (EU) kojem je cilj poticanje građana na rješavanje sporova mirnim putem.

"Medijacija kao postupak za stranke ima nekoliko prednosti jer je dobrovoljna brža i jeftinija. Stranke u postupku u bilo kojem trenutku imaju mogućnost prekinuti postupak i spor riješiti na sudu", rekao je Malenica.

Uz to, želi se i ubrzati postupke te rasteretiti sudove od predmeta koji se mogu riješiti mirnim putem.

Novina je i osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova, kojem je osnivač država, sa sjedištem u Zagrebu i s podružnicama u Osijeku, Rijeci i Splitu.

To će biti javna ustanova koja će poticati mirenje, davati suglasnost institucijama za mirno rješavanje sporova, kao i suglasnost na programe edukacije za pojedine vrste mirnog rješenja sporova, provoditi samostalno ili u suradnji s ovlaštenim institucijama stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora, voditi Registar medijatora i registar institucija za medijaciju, objavljivati informacije o mirnom rješavanju sporova i na zahtjev stranaka imenovati medijatore.

Mirno rješavanje sporova predstavlja alternativu dugotrajnim sudskim postupcima, građanima osigurava pravnu sigurnost, postizanje dogovora u bržem i jeftinijem postupku, a građani će uz pomoć medijatora lakše, učinkovitije, brže dolaziti do rješenja, naglasio je ministar.

(HINA, 19. 5. 2023.)

Fotografija: Pixabay