Zamjenica guvernera pojasnila je da je u srpnju 2020. Hrvatska ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II) te u tom razdoblju Hrvatska mora ispuniti tzv. maastrichtske kriterije konvergencije koji se odnose na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, kamatne stope, javni dug i proračunski manjak. Osim toga, Hrvatska se obvezala provesti dodatnih osam mjera u četiri područja koja uključuju jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjivanje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo, poboljšavanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima i jačanje stečajnog okvira. Ocijenila je da će, s obzirom na aktualnu pandemijsku krizu, najveći izazov biti ostvarenje fiskalnih kriterija, prije svega udio manjka u BDP-u.

Strahovi od povećanja cijena uvođenjem eura nisu utemeljeni, znatnije poskupljenje nije se dogodilo u zemljama koje su uvele euro; u godini prelaska na euro učinak uvođenja eura na inflaciju iznosio je u prosjeku 0,23 postotna boda, kazala je zamjenica guvernera. Objasnila je da su Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom definirani mehanizmi koji će spriječiti moguće nepošteno zaokruživanje cijena, a jedna od mjera bit će dvojno iskazivanje cijena. U zemljama koje su uvodile euro plaće su rasle više nego što su rasle cijene i došlo je do povećanja standarda građana.

Središnji paritet zamjene hrvatske kune eurom, po kojemu je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam ERM II, određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna i on može varirati ±15%. Odgovarajući na pitanje o gubitku samostalne monetarne politike zamjenica guvernera istaknula je da prisutnost eura u hrvatskom financijskom sustavu sužava prostor za korištenje monetarne i tečajne politike.

Uz zamjenicu guvernera HNB-a Sandru Švaljek na konferenciji je sudjelovala i Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, a moderatorica je bila Anita Šakić, koordinatorica projekata Zaklade Konrad Adenauer. Cijeli video dostupan je na poveznici https://fb.watch/2Jj66XO4p_/.

(HNB, 5. 1. 2021.)