Pakt o migracijama i azilu sadrži niz zakonskih prijedloga. U početku nije bilo velikog napretka u postupku usuglašavanja jer se inzistiralo da se pregovara o cijelom paktu u cjelini i da se o tome postigne konsenzus te je prošle godine, pod predsjedanjem Francuske, odlučeno da se više ne pregovara o paktu u cjelini nego korak po korak o pojedinim njegovim dijelovima. 

Zastupnicu su na plenarnoj sjednici EP-a u četvrtak usvojili pet dosjea koji se odnose na krizne situacije i slučajeve više sile u području migracija i azila, dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, europski informacijski sustav kaznene evidencije – održavljani trećih zemalja, upravljanje azilom i migracijama i na osobe s dugotrajnim boravkom.

"Imamo solidan mandat za međuinstitucijske pregovore. Vrijeme je da u njih krenemo", rekao je uoči glasanja izvjestitelj jedne od pet uredbi Juan Fernando López Aguilar i pozvao zastupnike da podrže mandat za pregovore.

Odluka o početku pregovora za uredbu o kriznim situacijama potvrđena je sa 419 glasova za, 129 protiv i 30 suzdržanih.

U dokumentu je stavljen naglasak na iznenadne masovne dolaske državljana trećih zemalja koji dovode do krizne situacije u pojedinoj državi članici i koja bi, na temelju procjene Europske komisije, uključivala obvezna premještanja i derogacije pravila o dubinskim provjerama i postupku azila.

Uredbe o dubinskim provjerama državljana trećih zemalja te centraliziranom sustavu informacija o osudama (ECRIS-TCN) također su usvojene s velikom većinom glasova.

Radi se o pravilima koja će se primjenjivati na granicama EU-a za osobe koje u načelu ne ispunjavaju uvjete države članice za ulazak. Uključuju identifikaciju, uzimanje otisaka prstiju, sigurnosne provjere i preliminarnu procjenu zdravlja i ranjivosti. 

Zastupnici su, međutim, u amandmanima dodali neovisni mehanizam za praćenje temeljnih prava kojim bi se također provjeravao nadzor granice u cilju izvješćivanja i provjera o mogućim prisilnim vraćanjima.

Što se tiče uredbe o upravljanju azilom i migracijama, središnjeg dijela zakonodavnog paketa o azilu i migracijama,  ona utvrđuje kako će EU i države članice zajednički djelovati pri upravljanju azilom i migracijama.

Na snazi će biti dopunjeni kriteriji za utvrđivanje odgovornosti država članica u obradi zahtjeva za azil (tzv. ‘dublinski’ kriteriji) i pravedna podjela odgovornosti. Uredba uključuje obvezujući mehanizam solidarnosti za pomoć zemljama koje se suočavaju s migracijskim pritiskom, uključujući nakon operacija traganja i spašavanja na moru.

Usvajanjem uredbe o državljanima s dugotrajnim boravkom zastupnici su podržali pregovarački mandat za predložene izmjene Direktive o državljanima trećih zemalja s dugotrajnim boravkom. 

Izmjene uključuju ubrzanje izdavanja dozvola za dugotrajno boravište u EU-u nakon tri godine zakonitog boravka i mogućnost integracije osoba koje koriste status privremene zaštite. Osobe s dozvolom za dugotrajno boravište u EU-u imale bi mogućnost preseliti se u drugu državu članicu EU-a bez dodatnih radnih ograničenja, a njihova djeca automatski bi dobila isti status.

Negodovanje je došlo iz klubova zastupnika desnih stranaka, Europski konzervativci i reformisti (ECR) i Identitet i demokracija (ID), koji su prigovorili da se o tim dosjeima nije raspravljalo, da je Parlament propustio izvršiti svoju zadaću te da "EU čini sve da se potiho provede pakt o migracijama i azilu" prije sljedećih europskih izbora.

Također su istaknuli da se EU "mora vratiti legalnosti i poštivanju vlastitih zakona", upozorivši da će se cijeli problem svaliti na leđa građana jer otvaramo granice, a ne možemo se nositi s posljedicama".

Posebno su bili kritični prema Uredbi o upravljanju azilom i migracijama kojom se "želi prisiliti države članice da protiv svoje volje prihvate migrante".

Karlo Ressler, član najužeg tima Europske pučke stranke za pregovore o Paktu o azilu i migracijama, upozorio je na ovotjednoj plenarnoj sjednici o stanju u Italiji da migracijski pritisak kojem danas svjedočimo uvelike podsjeća na migracijsku krizu 2015. godine kada je gotovo dva milijuna ljudi pristiglo na europske obale. 

Pozdravio je usvajanje pozicija o ključnim zakonodavnim prijedlozima sustava migracija i azila na nadležnom Odboru, ali ukazao i na zabrinutosti. 

Ne dovodeći u pitanje solidarnost s onima kojima je zaštita najpotrebnija, ukrajinskim izbjeglicama kao i svima koji bježe zbog rata i straha od političkog ili vjerskog progona, Ressler je naglasio da situacija s operacijama potraga i spašavanja na Mediteranu nije zadovoljavajuća te da "nije razumno niti održivo nevladinim udrugama prepustiti patroliranje južnom morskom granicom u Sredozemlju".

"Potreban nam je novi i odgovorniji sustav migracija i azila. Sustav koji može odgovoriti na ovu krizu, koji je solidaran za one koji su doista u potrebi, ali i nepokolebljiv prema krijumčarima koji ugrožavaju sigurnost našeg kontinenta". 

"Za više od 70% Europljana migracije su izvor zabrinutosti. Ne smijemo propustiti ovaj povijesni trenutak. Zapamtimo, danas odlučujemo kako ćemo živjeti i raditi sutra, danas odlučujemo hoćemo li sutra živjeti u miru ili u kaosu", zaključio je Ressler.

Zastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP) smatra da europska politika mora biti usmjerena na borbu protiv nezakonitih migracija te je pozvao na pojačanu suradnja s trećim državama kako bi se smanjio broj migranata koji se pokušavaju domoći Europe. 

"Zahvaljujući angažmanu Europske unije, na Sredozemlju je od  2015. spašeno više od 629.000 života. Nažalost, u posljednje vrijeme broj ilegalnih migranata snažno raste, a pritom se procjenjuje da 90% njih plaća krijumčarima kako bi pokušali stići do Europe. Kriminalci od toga ostvaruju godišnji promet koji se mjeri u milijardama eura", rekao je Sokol.

Europska politika, ističe Sokol, mora biti usmjerena na borbu protiv nezakonitih migracija najstrožim mogućim kažnjavanjem krijumčara ljudima. Osim toga, dodao je, moramo još više učiniti na zaštiti vanjskih granica Unije od ilegalnih prelazaka te surađivati s trećim državama kako bismo smanjili broj migranata koji se pokušavaju domoći Europe.

"Europska unija nije dužna primiti na svoj teritorij sve one koji se Europe žele domoći samo zato što je kvaliteta života ovdje bolja nego u njihovim zemljama. Prihvaćanje masovne nekontrolirane migracije predstavljalo bi kraj europskog načina života i protiv toga se moramo boriti svim sredstvima", zaključio je Sokol.

Nakon današnjeg zelenog svjetla na plenarnoj sjednici europarlamentarci mogu započeti razgovore o konačnom obliku ovih zakonodavnih tekstova s Vijećem EU-a o onim dijelovima o kojima su države članice već dogovorile vlastito stajalište, poput postupaka dubinske provjere.

EP i rotirajuća predsjedništva Vijeća obvezali su se da će zajednički raditi na usvajanju reforme pravila EU-a o migraciji i azilu prije europskih izbora koji se održavaju 2024. godine.

(HINA, 20. 4. 2023.)

Fotografija: Unsplash