Po direktivi će do 30. lipnja 2026. sva velika trgovačka društva uvrštena na burzu u EU-u morat će poduzeti mjere kako bi se povećao udio žena na njihovu čelu. Direktiva ne obuhvaća mala i srednja poduzeća s manje od 250 zaposlenih.

Prema novim pravilima, zasluge bi i dalje bile ključni kriterij u postupcima odabira koji bi trebali biti transparentni.

Uvrštena trgovačka društva morat će jednom godišnje nadležnim tijelima dostaviti podatke o rodnoj zastupljenosti u svojim upravnim odborima. Ako se utvrdi da ciljevi nisu postignuti, trgovačka društva morat će obavijestiti nadležna tijela o tome kako ih namjeravaju postići. Uz to, morat će objaviti te podatke na svojoj internetskoj stranici.

Države članice moraju uvesti učinkovite, odvraćajuće i proporcionalne kazne poput novčanih kazni za trgovačka društva koja ne provode otvorene i transparentne postupke imenovanja. Osim toga, pravosudnim tijelima omogućeno je da ponište izbor članova upravnog odbora trgovačkog društva ako su prekršena načela Direktive.

Suizvjestiteljica za direktivu Evelyn Regner (S&D, Austrija) izjavila je da "napokon dajemo ženama poštenu priliku da budu na najvišim korporativnim pozicijama i poboljšavamo korporativno upravljanje".

"Uklanjamo jednu od glavnih prepreka ženama da dođu do 'glavnih poslova': neformalnih muških mreža. Kompetencija će biti važnija nego ikad prije u postupku odabira, kao i transparentnost”, rekla je Regner.

Suizvjestiteljica Lara Wolters, također iz kluba socijaldemokrata ocijenila je da je "u deset godina koliko je ova Direktiva bila na čekanju, sobe za sastanke bile su uglavnom carstvo muškaraca".

No dodala je da je u onim zemljama u kojima su uvedene obvezujuće kvote imenovano znatno više žena.

"S ovim zakonom te zemlje više neće biti iznimke, a ravnoteža spolova u upravnim odborima tvrtki uvrštenih na burzu postat će standard diljem Unije”, rekla je, navodi Europski parlament.

Nakon što su Parlament i Vijeće formalno odobrili dogovor, Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a, a države članice imat će dvije godine da je provedu.

Europska komisija je po prvi put predstavila prijedlog Direktive 2012., a Europski parlament donio je pregovaračko stajalište još 2013. godine. Nakon desetljeća blokade prijedloga u Vijeću, ministri EU-a za zapošljavanje i socijalna pitanja napokon su uspjeli postići dogovor o stajalištu u ožujku 2022., a pregovarači Parlamenta i Vijeća postigli su dogovor u lipnju, stoji u objavi EP-a.

U 2021. godini žene su činile samo 30,6 posto članova upravnih odbora najvećih trgovačkih društava uvrštenih na burzu u EU-u, uz znatne razlike među državama članicama (od 45,3 postou Francuskoj do 8,5 posto na Cipru). Čak i s povećanjem zastupljenosti žena u upravnim odborima, 2022. godine manje od 10 posto najvećih uvrštenih trgovačkih društava u državama članicama imalo je predsjednicu upravnog odbora ili izvršnu direktoricu.

Kvote ali i zasluge

Hrvatski eurozastupnik Ladislav Ilčić iz kluba  Europskih konzervativaca i reformista (ECR) u raspravi je, međutim, ocijenio da Direktiva nameće nepravedne odnose. 

"Ako ste na svom poslu jako dobri, a napreduje i veću plaću dobiva neka druga osoba koja lošije radi od vas, reći ćete nije fer. Ipak, neki političari u ovom Parlamentu žele gospodarstvenicima nametnuti upravo takvo nefer ponašanje".

"Umjesto da jedini kriterij napredovanja bude kvaliteta zaposlenika, ova direktiva tvrtkama arbitrarno nameće kvote, rezervirana mjesta koliko bi žena trebalo biti, pa onda valjda koliko bi trebalo biti i LGBTIQ osoba, koliko bi trebalo biti osoba različite rase da tvrtka ne bi bila proglašena rasističkom i tako dalje. Gdje je kraj tom vašem uplitanju?", rekao je Ilčić.

"Ja se zalažem da samo žene budu u upravnom odboru ako su najkvalitetniji zaposlenici, ali samo ako su najkvalitetniji", rekao je hrvatski konzervativac i zatražio da se "gospodarstvo pusti da se slobodno razvija".

Snažniju zastupljenost žena na čelnim pozicijama u gospodarstvu podržava HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak ali napominje i da prednost treba dati uspjehu temeljenom na zaslugama, a ne kvotama.

“Direktivom o ženama u upravnim odborima želimo osigurati primjenu načela jednakih mogućnosti. Istraživanja su pokazala da uključenost i raznolikost omogućuju oporavak i otpornost, što je od vitalne važnosti u osiguravanju europske gospodarske konkurentnosti, poticanju inovacija i jačanju profesionalnih standarda u upravnim odborima tvrtki”, ističe Glavak, po priopćenju ureda zastupnice.

Glavak napominje da "pri provođenju postupka odabira prednost treba dati jednako kvalificiranom kandidatu podzastupljenog spola" ali da "takav prioritet ne bi trebao predstavljati automatsku i bezuvjetnu sklonost pri odabiru".

"Odredbe ove Direktive ne ometaju neopravdano svakodnevno upravljanje, budući da tvrtke zadržavaju slobodu odabira kandidata na temelju kvalifikacija ili drugog objektivnog relevantnog razmatranja”, objašnjava eurozastupnica.

Prema trenutno dostupnim podacima, Direktiva će u Hrvatskoj obuhvatiti nešto više od 600 tvrtki koje broje više od 250 djelatnika. Indeks rodne jednakosti za 2022. godinu pokazuje da je Hrvatska, u odnosu na 2019., najveći iskorak napravila upravo u položaju žena u strukturama moći, odnosno u području gospodarskog i političkog odlučivanja, navodi se u priopćenju ureda Sunčane Glavak.

(HINA, 23. 11. 2022.)

Fotografija: Pixabay