„Ne smijemo zatvoriti oči pred činjenicom da su medijske slobode pod prijetnjom svugdje u svijetu, pa i u Europi”, rekla je dan ranije u raspravi Sabine Verheyen, njemačka zastupnica iz redova Kršćanske demokratske unije, izvjestiteljica za ovo izvješće koje je u srijedu usvojeno s 464 glasova 'za' i 92 'protiv'. 

Verheyen je naglasila kako su slobodni mediji temelj svake demokracije, a kao primjer negativnih pojava u Europi navela je prijetnje medijima u Mađarskoj i ubojstvo novinarke na Malti. Riječ je o prvoj takvoj europskoj mjeri, a ona je obvezujuća za sve članice. 

„Ovo nije zakon protiv dezinformacija. Ovo je akt o slobodi medija, ne o njihovoj kontroli”, naglasila je na dan izglasavanja na konferenciji za medije u dvorani Daphne Galizia u Europskom parlamentu, nazvanoj po ubijenoj malteškoj novinarki. 

Usvojeno izvješće poziva na transparentnost vlasničke strukture medijskih kuća, određivanje minimalnih standarda za rad novinara i urednika te za njihovu neovisnost od vlasti. 

Novinari se štite i od špijunaže, osim u slučajevima kad krše zakon, a akt se bori protiv pritiska na javne medije te predviđa pravedniju i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja.

Štiti se i novinarski izvori i komunikacija novinara s njima, a mjera se bori i protiv SLAPP tužbi koje „u mnogo članica onemogućavaju rad novinara”, rekla je Verheyen, govoreći o vrsti tužbi u kojima je Hrvatska među predvodnicama unutar Europske unije. Aktom će se velikim platformama zabraniti da svojevoljno blokiraju objave i uklanjaju medijske sadržaje sa svojih stranica koji im ne odgovaraju, te će se razotkrivati skrivene subvencije medijima bliskih vlastima, najavila je Njemica. 

U raspravi u utorak naglašeno je kako je nakon usvajanja ovog zakona ključan kvalitetan nadzor njegove implementacije. 

U raspravi je sudjelovala hrvatska zastupnica Sunčana Glavak koja podržava predviđeno osnivanje Europskog odbora za medijske usluge, sastavljenog od nacionalnih medijskih tijela, koji bi nadgledao provođenje zakona. 

„Slobodni mediji ključan su oslonac svakog demokratskog društva, a  upravo ovim aktom o slobodi medija trebala bi se štititi urednička neovisnost i prava novinara“, istaknula je zastupnica. Posebno važnim naglasila je dijelove akta koji se odnose na medijsku transparentnost. 

„Svi će mediji, bez obzira na veličinu, morati objavljivati informacije o svojim vlasničkim strukturama i biti transparentniji u pogledu dobivanja sredstava iz državnog proračuna“.

U raspravi je sudjelovao i neovisni hrvatski zastupnik Mislav Kolakušić koji je iskoristio tu priliku kako bi upozorio da mediji neke države ne smiju biti u vlasništvu neke druge zemlje. 

„Mi sada imamo sumanutu situaciju gdje su vlasnici naših nacionalnih televizija, nekad najponosnijeg dnevnog lista i portala, iz Srbije, države koja čak i nije u Europskoj uniji”, rekao je, upozorivši da se time promoviraju interesi koji su u suprotnosti s „interesima hrvatskog naroda”.

(HINA, 13.3.2024.)

Fotografija: Pixabay