Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije glavni je provedbeni akt koji proizlazi iz Zakona o obnovi, a definira procedure i postupke svih sudionika u obnovi.

Maksimalna cijena nekretnina koje se kupuju za privremeno ili trajno stambeno zbrinjavanje

Sukladno Zakonu o obnovi, smanjen je broj sudionika i potrebna dokumentacija, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Vlada je usvojila uredbu kojom je reguliran postupak sklapanja pravnih poslova u svrhu stjecanja prava vlasništva Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) na području petrinjskog i zagrebačkog potresa, u ime i za račun Hrvatske.

Uredbom je određeno da se maksimalna cijena nekretnina koje se kupuju za privremeno ili trajno stambeno zbrinjavanje određuje u iznosu do 2000 eura za područje Zagreba, odnosno do 1750 eura na drugim područjima obuhvaćenim katastrofom.

Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom određeno je da je APN ovlašten stjecati pravo vlasništva na nekretninama u svoje ime, za račun države, radi privremenog stambenog zbrinjavanja dok traje obnova u svrhu trajnog stambenog zbrinjavanja, kao i stjecati pravo vlasništva zemljišta za gradnju.

Vlada je osnovala i Stručni savjet za obnovu, na čelu mu je Bačić, a ima i dva zamjenika predsjednika – kao predstavnik Ureda predsjednika Vlade to je Tomislav Pokaz i kao predstavnik Grada Zagreba Luka Korlaet, a Savjet ima još 19 članova iz više ministarstava i stručne javnosti.

Donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine budući da je Zakonom o obnovi predviđeno objedinjavanje svih tijela koja su do sada sudjelovala u obnovi, pa sada ministarstvo preuzima poslove, prava, obveze i radnike Fonda i Središnjeg državnog ureda.

Konačni prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti

U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila konačne prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti (EU) te Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (EU), a ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da su ti zakoni pravni okvir za daljnju reformu zdravstva.

"Opći cilj strukturne reforme zdravstva je održiv zdravstveni sustav, s pacijentom u središtu, čemu predloženi zakoni daju svoje kvalitativni i kvantitativni doprinos", rekao je.

Ovim zakonskim rešenjima pristupamo unapređenju organizacijske strukture zdravstvenog sustava kako bi kvalitetno i pravovremeno odgovorio svim izazovima i zdravstvenim potrebama građana.

Predloženim se zakonima, dodao je, želi napraviti zaokret prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti "što je osnovni prioritet".

Također, želi se ojačati primarnu i reorganizirati bolničku zdravstvenu zaštitu, a fokus je na ulaganju u ljudske resurse i kvaliteti u zdravstvu, kao i na mjerenju ishoda liječenja te postizanju financijske održivosti zdravstvenog sustava.

(HINA, 9. 3. 2023.)

Fotografija: Unsplash