Potpuna revizija EU sustava azila i migracija

Vijeće je danas donijelo ukupno 10 zakonodavnih akata kojima se reformira cijeli europski okvir za upravljanje azilom i migracijama.

Uredba o provjerama (screening regulation) omogućit će nacionalnim tijelima da neregularne migrante i tražitelje azila na vanjskoj granici upućuju na odgovarajući postupak te će osigurati da se identifikacija, sigurnosne provjere i provjere ranjivosti te procjena zdravlja provode na jedinstven način.

Nova pravila u vezi s ažuriranom bazom podataka Eurodac omogućit će prikupljanje točnijih i potpunijih podataka (također i biometrijskih podataka) o različitim kategorijama migranata, uključujući tražitelje međunarodne zaštite i osobe koje nezakonito dolaze u EU. To će pomoći pri donošenju odluka i poboljšati kontrolu neregularnih migracija i neovlaštenih kretanja.

Uredba o postupku azila (asylum procedure regulation) pojednostavljuje europski postupak azila i uvodi obvezni granični postupak u točno definiranim slučajevima. Propis o graničnom postupku vraćanja (return border procedure regulation) bavi se povratkom osoba čiji je zahtjev u ovom graničnom postupku odbijen. Uredba o upravljanju azilom i migracijama (asylum and migration management regulation) određuje koja je država članica nadležna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i po prvi put uvodi pravednu podjelu odgovornosti među državama članicama. Zahvaljujući kriznoj regulativi EU će biti bolje opremljen za rješavanje zahtjeva za azil u iznimnim okolnostima.

Uredba o kvalifikacijama (qualification regulation) i direktiva o uvjetima prihvata (reception conditions directive) utvrđuju jedinstvena pravila za kriterije za odobravanje međunarodne zaštite i standarde za prihvat tražitelja azila. To bi također trebalo pomoći u smanjenju sekundarnih kretanja između država članica.

Naposljetku, uredba o preseljenju (resettlement regulation) bavi se legalnim i sigurnim putovima u EU uspostavljanjem zajedničkih pravila za preseljenje i humanitarni prihvat.

Granični postupak

Glavna nova značajka reforme je obvezni granični postupak. Ovaj postupak će se primjenjivati ​​na određene kategorije tražitelja azila (na primjer one koji dolaze iz zemalja s niskim stopama priznavanja azila). Cilj postupka je brza procjena na vanjskim granicama EU o tome jesu li zahtjevi neutemeljeni ili nedopušteni. Osobe u graničnom postupku azila nemaju dopuštenje za ulazak na područje EU.

Odgovornost i solidarnost

Nova pravila pojašnjavaju koja će država članica biti odgovorna za zahtjev za azil (na primjer u slučajevima kada osoba ima člana obitelji u zemlji EU-a ili kada zahtjev za azil nije podnesen u zemlji u kojoj je tražitelj azila prvi put stigao u EU ).

Drugi važan aspekt reforme migracijskog sustava je uvođenje mehanizma solidarnosti kako bi se osigurala pravednija podjela odgovornosti. Nova pravila kombiniraju obveznu solidarnost za potporu državama članicama koje se suočavaju s velikim priljevom migranata s fleksibilnošću u pogledu vrste doprinosa. Doprinosi država članica mogu se sastojati od preseljenja, financijskih doprinosa ili, ako je dogovoreno s državom članicom korisnicom, alternativnih mjera solidarnosti (npr. osiguravanje granične straže ili pomoć u postavljanju prihvatnih centara).

Upravljanje kriznim situacijama

Kako bi se bolje nosile sa kriznim situacijama (masovni dolasci i instrumentalizacija) i višom silom, države članice mogu odstupiti od određenih pravila i zatražiti pojačanu solidarnost od drugih zemalja EU. Moguća odstupanja odnose se, primjerice, na rokove za registraciju tražitelja azila i trajanje graničnog postupka.

Krizni mehanizam koristi se samo u iznimnim okolnostima i za vrijeme koje je nužno potrebno za rješavanje situacija krize ili više sile. Podliježe odobrenju Vijeća.

Države članice sada će imati dvije godine da zakone koji su danas usvojeni provedu u praksi. Europska komisija uskoro će predstaviti zajednički plan provedbe kako bi pružila pomoć državama članicama u ovom procesu.

(consilium.europa.eu, 14.5.2024.)

Fotografija: Pixabay