27.04.2018.

Ustavna tužba i zahtjev Europskom sudu za ljudska prava – postupak, odlučivanje i izvršenje odluka

U želji da svojim pretplatnicima i svima koji su zainteresirani približi još jedno područje prava - područje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, Novi informator d.o.o. organizirao je 24. travnja 2018. savjetovanje na temu Ustavna tužba i zahtjev Europskom sudu za ljudska prava - postupak, odlučivanje i izvršenje odluka.

Na savjetovanju su sudionicima svoja iskustva i znanje prenijele Slavica Banić, naša glavna urednica i bivša sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske i Štefica Stažnik, zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. 
Obje predavačice na početku su rekle par riječi o pravnoj prirodi ustavne tužbe i zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava kao posebnih pravnih sredstava za zaštitu ljudskih prava, a potom su opisale tijek postupka pred Ustavnim sudom RH odnosno Europskim sudom za ljudska prava, način odlučivanja pred tim sudovima kao i pravne učinke koji nastaju kako podnošenjem tih sredstava, tako i donošenjem odluka po njima. Oba predavanja obilovala su praktičnim primjerima i savjetima o tome kako treba pristupiti pisanju tužbe ili zahtjeva, koji su najčešći propusti u tom pristupu te što treba pri tome izbjegavati. 
Slavica Banić tako se osvrnula na pretpostavke za podnošenje ustavne tužbe, objasnila je razliku između »redovite« i »izvanredne« ustavne tužbe, razloge zbog kojih veliki broj ustavnih tužbi ne zadovoljava »ustavnopravnu bit stvari« da bi bile razmatrane u meritumu, ali je i na nekim primjerima upozorila na nelogičnosti i nedosljednosti samog Ustavnog suda u odlučivanju. Također, potaknula je sudionike da tijekom redovitog postupka koriste institut ekscepcije ilegalnosti iz čl. 37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, ako smatraju da su propisi koji se primjenjuju na konkretan slučaj neustavni ili nezakoniti. Time se prema njezinom mišljenju postiže veći stupanj zaštite kako pojedinačnih prava, tako i objektivnog pravnog poretka i potiče aktivniji odnos suda u tumačenju prava. 
Štefica Stažnik je, pak, na prijemčiv način objasnila put zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava i način postupanja Europskog suda prema njemu. Ispostavlja se, naime, da naizgled sporedni zahtjevi mogu i te kako biti važni u postupku razmatranja dopuštenosti zahtjeva i mali propust može rezultirati odbačajem. Zastupnica RH potanko je objasnila kako treba postupati sa zahtjevima više osoba, što se treba učiniti za anonimizaciju zahtjeva, na kojem jeziku se vodi postupak, odnosno do kada postupak može biti na maternjem jeziku, jesu li i u kojim slučajevima moguće privremene mjere, koje vrste postupaka postoje, što znače prijateljska rješenja i sl. Osobitu pozornost, zastupnica je posvetila pitanju naknada i izvršenju odluka Europskog suda za ljudska prava. 
Po prirodi stvari, većina sudionika bile su odvjetnice i odvjetnici, ali nemali broj sudionica i sudionika bio je iz područja gospodarstva i lokalne samouprave. Rasprava nakon uvodnih predavanja pokazala je svu ozbiljnost i predanost sudionika u cilju proširenja znanja o ta dva sredstva. Dakako da se rasprava dotaknula konkretnih slučajeva s kojima se sudionici suočavaju u svom radu, što je savjetovanje pretvorilo u svojevrsni okrugli stol jer su ti živi slučajevi bili dobra prilika za pojašnjenja o razlikama između ustavne tužbe odnosno zahtjeva i žalbe. Na kraju, obje predavačice upozorile su na primjetljiv stupanj formalizma u sudskom odlučivanju i pozvale sudionike da u svom radu pravnom argumentacijom pridonesu teleološkom tumačenju propisa.

Arhiva