Kako je rekao, dosad se  najviše fokusiralo na drakonske kazne koje propisuje Uredba, no one su sekundarne, a  najvažnije je postavljanje jasnih pravila da se u digitalnoj eri  zaštite naši podaci.
Golema većina građana Hrvatske, njih gotovo 90 posto ne zna da će 25. svibnja stupiti na snagu Uredba o zaštiti podataka (GDPR) kojom će se ujednačiti zakone o zaštiti podataka  u zemljama Europske unije, zaštiti privatnosti njezinih građana i unaprijediti način upravljanja osobnim podacima koje skupljaju tijela javne vlasti, tvrtke i druge organizacije, rekao je Petrović.
Naglasio je kako je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se građani upoznali s Uredbom o zaštiti i svim njezinim implikacijama, budući da istraživanje pokazuje kako manje od trećine ispitanika zna da u Hrvatskoj već postoji Zakon o zaštiti osobnih podataka, a čak 44,2 posto smatra da ne postoji, premda je zaštita osobnih  podataka zajamčena Ustavom.
Svaki deseti ispitanik misli da nitko ne koristi njegove podatke, a čak 40,5 posto odgovorilo je ne znam, a tek 11,4 posto njih zna kad uredba stupa na snagu, pokazalo je istraživanje agencije Promocija plus provedeno početkom svibnja na uzorku od 1300 ispitanika.  Prema tom istraživanju 13,3 posto ispitanika imalo je iskustvo otuđivanja osobnih podataka, pri čemu je više od polovine pretrpjelo neku štetu, svaki deseti ispitanik misli nitko ne koristi njegove podatke, 40,5 posto ne zna tko ih koristi, rekao je Petrović.  Dodao je kako ispitanici misle da njihove podatke najviše koriste tijela javne vlasti, banke, internetski servisi i teleoperateri. 

Napomenuo je kako se Uredbom želi zaštiti privatnost i omogućiti sigurnije sudjelovanje na europskom tržištu te kako će ona za tvrtke manje pod 250 zaposlenika biti daleko jednostavnija, jer primjerice neće morati imati povjerenika.  

Hrvatska zastupnica u Europarlamentu Biljana Borzan istaknula je kako je glavna svrha Uredbe zaštititi "malog čovjeka" od zloporaba kada svoje podatke stavi na internet i da bude siguran i ona će se sigurno dorađivati u skladu s potrebama i nije joj primarna svrha kažnjavanje. Ustvrdila je kako je najveća prijevara s osobnim podacima na internetu prihvaćanje davanje osobnih podataka kvačicom u rubriku nakon poduljeg ispisa uvjeta koje ljudi uglavnom ne čitaju pa olako daju odobrenje za njihovo korištenje.

Informacija je valuta novog doba, velika svjetska gibanja su na njoj utemeljena kao  na moći da ju se prikupi i obradi u svoju korist i zato je važno staviti pod kontrolu kolanje informacija i omogućiti građanima da zaštite informacije o sebi za koje ne žele da budu javne što regulativa (Uredba) i omogućuje. Europska komisija će pratiti provedbu i 2020. će dati izvješće o provedbi tako da postoje specifičnosti i razlike među članicama EU, jer svaka ima svoj zakon. Sada mijenjamo stvari da svi imamo jednak zakon i zato pratimo moguće komplikacije i stanje na terenu i ako se pokažu bitne prepreke i problemi, sigurno će doći do izmjena, dodala je.  

Predsjednik Skupštine IZOP-a Igor Strmečki istaknuo je Uredba definira kako je vlasništvo osobnih podataka isključivo pojedinca koji ih daje u dobroj vjeri da neće biti zloupotrijebljeni, odnosno kako se s njima postupa. Ona nalaže da za prikupljanje podataka koji definiraju pojedinca da treba imati zakonski temelj. Rekao je kako mnogim ljudima nije ni jasno što je sve osobni podatak upozorivši kako je to svaki podatak koji nedvojbeno definira pojedinca poput primjerice  IP adrese, osobne fotografije i drugo. Naveo je i podatak kako će tek 25 posto tvrtki biti spremno za provedbu Uredbe, a da će velika većina o njoj početi razmišljati tek kada stupi na snagu.


(HINA, 18. 05. 2018.)