28.02.2024.

Uredba o metodologiji i postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa

Donošenjem Zakona o instrumentima politike boljih propisa (Nar. nov., br. 155/23 - u nastavku teksta: Zakon) i Uredbe o metodologiji i postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa (Nar. nov., br. 19/24 - u nastavku teksta: Uredba), uspostavljen je novi zakonodavni okvir o instrumentima politike boljih propisa.

Zakon u članku 5. propisuje: ''Politika boljih propisa je skup aktivnosti kojima se osigurava ostvarivanje ciljeva javnih politika primjenom instrumenata politike boljih propisa.''

U članku 3. Zakon određuje: ''Cilj zakonodavnog okvira je instrumentima politike boljih propisa unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi njihovih učinaka te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa, kako bi se osiguralo poštivanje načela vladavine prava, pravne sigurnosti, jednostavnosti i jasnoće korištenjem instrumenata politike boljih propisa.''

Uredbom se propisuju metodološki koraci i sadržaj obrazaca koji se primjenjuju u postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa. Uredba uređuje planiranje zakonodavnih aktivnosti, procjenu učinaka propisa, vrednovanje propisa, savjetovanje s javnošću te administrativne kapacitete provedbe politike boljih propisa.

Članak 8. Zakona propisuje: ''Planiranje zakonodavnih aktivnosti je skup aktivnosti kojima Vlada, na temelju praćenja stanja te ocjene ostvarene svrhe i cilja zakona u pojedinim upravnim područjima, planira zakonodavne aktivnosti radi usmjeravanja i usklađivanja provedbe politika u obavljanju izvršne vlasti.''

Uredba u dijelu koji uređuje planiranje zakonodavnih aktivnosti propisuje izradu Obrasca zakonodavnih aktivnosti, Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, provedbu Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i Popis zakona izvan Plana.

Zakon u članku 14. određuje: ''Procjena učinaka propisa je metoda kojom se, u postupku izrade propisa, razmatra utvrđeni problem i posebni cilj propisa uz analizu učinaka tog propisa u području gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava u odnosu na adresate propisa radi odabira odgovarajućeg rješenja kojim se ostvaruje svrha tog propisa.''

U dijelu procjene učinaka propisa Uredba propisuje metodologiju procjene učinaka propisa, kriterije za procjenu učinaka propisa u području gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava te analizu učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona. Stručni nositelj utvrđuje problem u upravnom području i posebni cilj ili ciljeve nacrta prijedloga zakona na temelju redovitog praćenja i analizom dostupnih podataka.

Analizom utvrđenih učinaka i adresata, stručni nositelj iskazuje na koji će se način učinak nacrta prijedloga zakona odraziti na upravno područje i na adresate nacrta prijedloga zakona. Stručni nositelj za svaki utvrđeni učinak daje pozitivnu, odnosno negativnu ocjenu njegova učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj. Na temelju provedene analize učinaka i adresata, stručni nositelj izvodi zaključak o pretežno pozitivnim, odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona.

Novim zakonodavnim okvirom pojednostavnjuje se postupak procjene učinaka propisa te time  postupak postaje fleksibilniji i dinamičniji. Procjena učinaka propisa postaje obvezna za svaki prijedlog zakona kojeg Vlada predlaže Hrvatskome saboru na donošenje, uz određene izuzetke. Analiza prijedloga zakona usmjerava se na razmatranje problema, svrhe i cilja propisa putem analize učinaka propisa i njegovih posljedica te time pridonosi stabilnosti zakonodavstva i smanjivanju učestale prakse promjene zakona i drugih propisa.

Uredba propisuje tri modela vrednovanja propisa: vrednovanje provedbe propisa, vrednovanje ostvarenih rezultata propisa i vrednovanje ostvarenog učinka propisa. Vrednovanjem provedbe propisa utvrđuje se uspješnost provedbe i moguće teškoće u provedbi propisa. Vrednovanjem ostvarenih rezultata propisa utvrđuje se je li propis pridonio ostvarenju posebnog cilja propisa i je li prouzročio nenamjeravane posljedice.Vrednovanjem ostvarenog učinka propisa utvrđuje se koliko je propis pridonio ostvarenju očekivanog dugoročnog stanja u upravnom području, odnosno dugoročnom cilju iz akta strateškog planiranja.

Stručni nositelj, na temelju redovitog praćenja upravnog područja, sadržaja i provedbe propisa, utvrđuje metodologiju vrednovanja propisa. Stručni nositelj provodi odabrane modele vrednovanja propisa u skladu s određenim kriterijima vrednovanja. Kriteriji, koji se mogu primijeniti u modelima vrednovanja propisa, su sljedeći: u vrednovanju provedbe propisa - provedivost, ekonomičnost i učinkovitost; u vrednovanju ostvarenih rezultata propisa - ekonomičnost, učinkovitost, usklađenost i relevantnost; u vrednovanju ostvarenog učinka propisa - relevantnost, održivost i učinak. Iznimno, stručni nositelj može koristiti drugu kombinaciju kriterija vrednovanja.

Na temelju rezultata provjere propisa, provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima, stručni nositelj donosi preporuku o daljnjem postupanju.

Preporuka može biti: nastavak provedbe propisa, izmjena, odnosno dopuna propisa ili izrada propisa o prestanku važenja propisa.

Vrednovanje propisa je metoda kojom se vrednuje provedba, rezultat i/ili učinak propisa na snazi, putem analize njegove provedbe, ostvarene svrhe i cilja te rezultata propisa u određenom razdoblju radi donošenja odluke o potrebi izmjene, odnosno dopune tog propisa.

Zakon u članku 26. propisuje: ''Savjetovanje s javnošću je dvosmjerni proces u kojem stručni nositelji traže i primaju povratne informacije od građana odnosno javnosti u postupku izrade zakona i drugih propisa.Uredba uređuje provedbu savjetovanja s javnošću, izradu Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću u kojem stručni nositelj analizira svaki zaprimljeni prijedlog i mišljenje u postupku savjetovanja i izradu Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću.''

Čelnik stručnog nositelja imenuje koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa koji može imati zamjenike za područje procjene učinaka i vrednovanje propisa te za područje savjetovanja s javnošću.

Uredba propisuje poslove koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa kod planiranja zakonodavnih aktivnosti, provedbe procjene učinaka i vrednovanja propisa te provedbe savjetovanja s javnošću. Uredba po prvi put propisuju opise poslova i kompetencije državnih službenika koji su zaduženi za provedbu instrumenata politike boljih propisa te opis poslova i kompetencija administratora za provedbu savjetovanja s javnošću. Time se jačaju kompetencije državnih službenika radi daljnje profesionalizacije državne službe.

Uredbom se propisuje sadržaj obrazaca koji čine sastavni dio Uredbe i potrebni su za cjelovito provođenje Zakona: Obrazac zakonodavnih aktivnosti, Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, Popis zakona izvan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, Obrazac iskaza o procjeni učinka propisa, Obrazac vrednovanja propisa, Obrazac izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću.

Uredba, u dijelu koji se odnosi na vrednovanje propisa te na opise poslova i kompetencije državnih službenika koji su zaduženi za provedbu instrumenata politike boljih propisa, ispunjava mjeru 151. iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.

Autorica: Lana Matanović

Fotografija: Pixabay