Na susretu se govorilo o problemima računovodstvene struke, ali su izneseni i prijedlozi za njeno unapređenje.

Trebalo bi, istaknuto je, inicirati donošenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije knjigovođa, inzistirati na izvještavanju po principu „jedan podatak jednom“, tj. da jednom dostavljeni podatak računovodstvenih ureda, državne institucije međusobno razmjenjuju za svoje potrebe.

Računovođe traže i ranije donošenje zakonskih izmjena koje na snagu stupaju 1. siječnja kako bi njihovi uredi, ali i poduzetnici općenito, imali vremena za prilagodbu.

Anketa koju je predstavila predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić pokazala je, naime, da zakonske promjene kod 76 posto računovođa skraćuju vrijeme koje provode s obitelji, a polovica ih izjavljuje da promjene nužno znače i više vremena za pojašnjenja klijentima. Kod čak 46 posto računovođa dovodi do nezadovoljstva i gubitka entuzijazma za rad.

U računovodstvenoj, knjigovodstvenoj i revizijskoj djelatnosti, poreznom savjetovanju u rujnu ove godine bilo je  aktivno gotovo četiri tisuće obrta. Zabilježen je i višestruki porast potražnje za njima, u prvoj polovici godine na portalu specijaliziranom za objavu natječaja za poslove zabilježeno je čak 21 posto više oglasa za poslove knjigovođe, računovođe, voditelja financija, nego u istom razdoblju prošle godine.

Bez računovođa se ne računa, jer su bitna spona između poduzetnika i svih nadležnih državnih institucija, priopćeno je u nedjelju iz HOK-a.

(HINA, 27.10.2024.)

Fotografija: Pixabay