23.11.2017.

Ulaganja u obranu dvostruko veća nego u znanost i obrazovanje

U povodu rasprave o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu u Hrvatskom saboru, Centar za mirovne studije (CMS) u srijedu je upozorio da će za ulaganja u sektoru obrane, u što je uključen i novac za nabavu vojnih zrakoplova, biti izdvojeno 793 milijuna kuna, dok će za ulaganja u znanost i obrazovanje biti izdvojeno upola manje, odnosno 362,9 milijuna kuna.

CMS u priopćenju ističe da najveća kapitalna ulaganja u 2018. Vlada planira u sektoru obrane, u zemlji u kojoj više od četvrtine ljudi živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti ili je siromašno, koja se suočava s iseljavanjem mladih, nezaposlenošću, lošim obrazovnim ishodima i lošim poslovnim okruženjem, krizom zdravstvenog sustava i rastućom nejednakosti. 
Tako posloženi proračunski prioriteti nisu u skladu s Temeljnim ciljevima Vlade do 2020., koji su obećavali rad na ostvarivanju stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranju novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanju iseljavanja i demografskoj obnovi, te društvenoj pravednosti i solidarnosti.
Država bi, kaže CMS, za pola kapitalnog ulaganja u obranu mogla mladima na stručnom osposobljavanju osigurati dvostruko veću mjesečnu naknadu, odnosno 87,1 posto prosječne plaće, umjesto sramotnih 43,5 posto.
Za oko pola kapitalnog ulaganja u obranu moglo bi se za više od 100.000 umirovljenika osigurati mirovine koje nisu ispod praga rizika siromaštva, a za samo trećinu ulaganja u obranu moglo se za 9,5 posto stanovnika iz kućanstava koja si lani nisu mogla priuštiti adekvatno grijanje osigurati da se iduće godine ne smrzavaju.
CMS ocjenjuje poraznim što se u ovoj godini nisu povukla sva dostupna sredstva iz EU-a i smatra kako je nerealno očekivati da će se to učiniti u 2018.
"Dok ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac priznaje da Hrvatska ne koristi dovoljno europske fondove, isto ministarstvo s Ministarstvom vanjskih poslova oteže s pregovorima o potpisivanju sporazuma s norveškom Vladom za sredstva Europskog ekonomskog prostora, koja bi trebala Hrvatskoj pokloniti 103 milijuna eura u iduće tri godine za razvoj gospodarstva, poljoprivrede, turizma, zaštitu okoliša i razvoj civilnog društva", tvrdi se u priopćenju. 
Vlada je zbog upravljanja državnom imovinom osnovala novo ministarstvo, no prihodi od upravljanja državnom imovinom i dalje su minimalni, ali je zato rebalansom lanjskog proračuna Ministarstvo dobilo dodatnih 13,4 milijuna kuna za kupnju poslovnog objekta.
"Kupnja dodatnih nekretnina dok milijarde vrijedna imovina propada, još je jedan primjer nerazumnog trošenja proračunskih sredstava. Umjesto da se stanovi i poslovni prostori u vlasništvu države obnavljaju europskim novcima i daju na korištenje mladim obiteljima, obrtnicima i tvrtkama, Ministarstvo još nije uspjelo usustaviti socijalno osjetljive i transparentne procedure dodjele državne imovine na korištenje, niti dovršiti i objaviti cjelokupan popis državne imovine", zaključuje CMS u priopćenju.


(HINA, 22. 11. 2017.)