Udruga hrvatskih sudaca reagirala je priopćenjem nakon što su mediji objavili njihove zahtjeve kojima od resornog ministarstva traže povećanje koeficijenata, ali i dodatna prava, od regresa i božićnice do pomoći u slučaju duljeg bolovanja.

Plaće za dio sudaca bi se prema zahtjevu udruge više nego udvostručile dok bi im plaće prosječno porasle za oko 1100 eura neto, što je po pisanju Jutarnjeg lista izazvalo zebnju u Ministarstvu uprave i pravosuđa u kojem strahuju da bi taj pritisak poremetio ''harmonizaciju sustava plaća u odnosu na državne službenike, kao i propisivanje prava na druga materijalna prava''.

Zadnji zahtjev udruge prema pisanju lista predstavlja dodatnih 70 milijuna eura koji bi se godišnje iz proračuna prelili u sudačke plaće.

UHS ističe u priopćenju da njezini zahtjevi prema ministarstvu nisu iznenađenje ili ''treskanje zahtjeva na stol'', već očekivani nastavak pregovora, koje je nadležno ministarstvo podijelilo u više faza.

Sudačka udruga podsjeća da je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u svibnju izjavio kako do kraja godine suce očekuju ''indeksacija, stupnjevanje i materijalna prava'', ali je sastanak Radne skupine za izradu Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, unatoč dogovoru, kasnio više od mjesec dana te se, umjesto u listopadu, održao u studenome.

Predstavnici ministarstva su na sastanku, navodi UHS, poručili da ''nemaju mandat za razgovor o indeksaciji. Iz toga je jasno, smatra UHS, da ministar Malenica u svibnju, pred cjelokupnom javnosti nije govorio istinu.

UHS je izrazio žaljenje ako njihovi zahtjevi ''izazivaju zebnju u ministarstvu'' jer su s njima upoznati u prvom dijelu godine te je pristalo na njihovo ispunjenje kako bi se nadoknadili zaostaci u plaćama koji se akumuliraju od 2009.

UHS: Suci vatrogasnom mjerom iz svibnja dovedeni na ''nulu''

Uz to, udruga ističe da MPU, dok barata navodnim iznosima koje UHS traži, ne navodi kako je vatrogasnom mjerom u svibnju - porastom osnovice od 13 posto, dovelo suce tek na ''nulu'', budući da je prosječna plaća u pravnim osobama prema Državnom zavodu za statistiku u prvih osam mjeseci godine porasla za gotovo 12,9 posto.

''Ne manje bitno, materijalna prava koja se spominju u istom članku prijedlog su upravo Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je izračunalo kako im je takva opcija isplativija od zahtjeva koje su suci tražili. I u tom pogledu, UHS je pristao na kompromis'', dodaje sudačka udruga.

U UHS-u upozoravaju kako MPU odbija implementirati dogovoreno budući da je indeksacija već raspravljena tijekom svibanjskih pregovora te svedena na minimalnu izmjenu jednog stavka Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

Štoviše, kompletna izmjena Zakona je, bez najave i rasprave na Radnoj skupini, stavljena u plan aktivnosti za drugi dio 2024., nadodaje UHS.

Udruga ukazuje da je i Europska komisija u Izvješću o vladavini prava za 2023. podsjetila kako će se do kraja godine, kao dogovorena rješenja za izrazito niske plaće sudaca i državnih odvjetnika, u odnosu na prosječnu plaću u državi, provesti indeksacija osnovice plaće, uvesti platni razredi za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima, kao i druga materijalna prava.

Osim iznošenja ovog slučaja Europskoj komisiji, UHS navodi da razmatra sljedeće korake, koji ne isključuju i provedbu mjera s ciljem ostvarenja obećanih i dogovorenih prava.

UHS podcrtava kako su suci poštovali sve što je dosad usuglašeno te su ''uloženi maksimalni napori" kako, unatoč mjerama upozorenja, dugom štrajku sudskih službenika, pa i Vladi kao jednom od velikih generatora nepotrebnih sporova, građani ne osjete zaostatke'.

''Ovim ignoriranjem realizacije obećanih stavki, materijalni status sudaca vraća se gotovo na stanje prije provedbe izvanrednih mjera, kada je prosječna plaća u Hrvatskoj u 25 godina rasla 6 puta više od prosječne sudačke plaće. Da je plaća prvostupanjskih sudaca rasla u skladu s rastom prosječne plaće, ovo danas ne bi bila tema'', zaključuje UHS.

(HINA, 13. 11. 2023.)

Fotografija: Pixabay