Udruge u priopćenju ističu kako su izmjene zakona rezultat dugogodišnje borbe feministkinja u Hrvatskoj da se silovanje odgovarajuće sankcionira zakonom kroz definiciju, visinu kazne i provođenje zakonskih odredbi.

Autonomna ženska kuća Zagreb, navode, već dugo neposredno pomaže ženama žrtvama nasilja i njihovoj djeci te se zalaže za snažnu kaznenopravnu reformu koja podrazumijeva prestanak prekršajnog procesuiranja partnerskog i drugog nasilja u obitelji te kazneno procesuiranje nasilja s ciljem jasnog i snažnog odgovora države koji pokazuje nultu stopu tolerancije na rodno uvjetovano nasilje.

Tijekom 2014.  AŽKZ svojim zalaganjem i aktivnostima dovela je do ponovnog vraćanja kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji u Kazneni zakon te se nastavila zalagati za strože kažnjavanje počinitelja i prestanak banaliziranja rodno uvjetovanog nasilja kroz niske prekršajne kazne koje se mahom izriču počiniteljima nasilja.

S obzirom da su patrijarhalni obrasci ponašanja snažno utkani u postojeću praksu kroz djelovanja različitih stručnjaka koji dolaze u kontakt sa žrtvama i počiniteljima nasilja, udruge poručuju da je stvarne dobre promjene moguće postići ne samo poboljšanjima pravnog okvira, nego i snažnijom reformom koja uključuje promjenu edukatora, atmosfere u društvu te kontinuiranu međuresornu suradnju s ciljem stvaranja dobrih praksi.

"Unatoč ovim značajnim i kvalitetnim promjenama pred nama je dugi put u procesu zagovaranja sveobuhvatne kvalitetne reforme pravosuđa i svih zakona koji štite žene od različitih oblika nasilja. Kroz naše samostalno djelovanje, ali i djelovanje Ženske mreže Hrvatske redovito ćemo pratiti implementaciju zakona i zagovarati njihovo poboljšanje s ciljem potpune zaštite žena od različitih oblika nasilja", kažu udruge u priopćenju.


(HINA, 12. 9. 2019.)