Unatoč povoljnim uvjetima financiranja, sve izraženije jačanje geopolitičkih i gospodarskih rizika negativno utječe na očekivanja gospodarskog rasta. No, projekcije HNB-a pokazuju da bi se realni BDP mogao nastaviti povećavati, rekao je guverner, a inflacija bi trebala ostati niska i stabilna. Izvozni potencijali Hrvatske ograničeni su razinom i strukturom ostvarenih izravnih vlasničkih ulaganja. Iako se Hrvatska s prosječnim godišnjim priljevom od 3,4% BDP-a ostvarenim tijekom posljednjih petnaestak godina svrstava među ponajbolje nove zemlje članice EU-a, ulaganja se u znatnoj mjeri odnose na ulaganja u financijski sektor ili su nastala pretvaranjem duga poduzeća u kapital. Uz skromna vlasnička ulaganja u industriji koja su većina bila usmjerena u niskotehnološke djelatnosti, u Hrvatskoj su dominirala ulaganja usmjerena na lokalno tržište s niskim izvoznim intenzitetom. Takva bi se situacija donekle mogla ispraviti sredstvima EU fondova – uz poboljšanja strukture isplata. Prethodno akumulirane makroekonomske neravnoteže postupno se smanjuju što je potpomognuto ekspanzivnom monetarnom politikom HNB-a koja, uz zadržavanje stabilnog tečaja i povećanje međunarodnih pričuva, doprinosi poboljšanju domaćih uvjeta financiranja. Pri tome tržište alocira raspoloživa sredstva, iako ne nužno uvijek na efikasan način, što zahtijeva budnost i reakciju regulatora, rekao je guverner te istaknuo mjere koje je Hrvatska narodna banka poduzela za ublažavanje rizika pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita. Guverner je istaknuo i važnost pripreme za recesiju. U slučaju jednogodišnje recesije u državama vanjskotrgovinskim partnerima RH i porasta premije rizika, opisao je guverner stresni scenarij, BDP bi usporio rast za 1,6 postotnih bodova u odnosu na temeljni scenarij u prvoj godini recesije, prema scenariju za 2019. Najveći bi pad bilježio izvoz, dok bi i investicije i osobna potrošnja bilježile niže stope rasta. Monetarna politika u slučaju recesije ograničena je s nužnosti održavanja stabilnog tečaja. Što se fiskalne politike tiče, u slučaju recesije, država može smanjiti porezno opterećenje i povećati javnu potrošnju i tako pokušati stimulirati gospodarski oporavak. Pritom protucikličko djelovanje u recesiji podrazumijeva privremeni rast javnog duga. Uz razinu javnog duga na kraju srpnja 2019. od 76% BDP-a, koja je među najvišima u usporedivim zemljama, fiskalna bi ekspanziju mogla rezultirati pogoršanjem uvjeta financiranja i odustajanjem od stimulativnih mjera. Plan za rješavanje strukturnih problema već postoji – Nacionalni program reformi 2019., no potrebno je ubrzati njegovu provedbu, podsjetio je guverner.

Prezentacija: Monetarna politika u uvjetima globalnog usporavanja i jačanja negativnih rizika – kako ublažiti sljedeću recesiju, prezentacija guvernera Borisa Vujčića na 27. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista)

(HNB, 6. 11. 2019.)