Kako je pojasnila hrvatska pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, riječ je o svojevrsnom nastavku prošlogodišnje konferencije u Beogradu na kojoj je potpisana Izjava o suradnji kojom su se predstavnici regionalnih tijela obvezali poticati razvoj suradnje na području zaštite ljudskih prava i boriti se protiv diskriminacije na svim područjima života i rada,

"Utvrdili smo izazove i prepreke. Mnoge stvari nisu riješene zbog nedostatka političke volje pa na pokušavamo razmijeniti dobru praksu. Istraživanja na području ljudskih prava i ravnopravnosti spolova pokazuju da Hrvatska na tom području ima primjere dobre prakse i bilo bi poželjno da se primjene određeni normativni okviri ili način djelovanja neovisnih institucija što se tiče njihove vidljivosti i podizanja razine svijesti, preporuka koje upućujemo institucijama koje monitoriramo", rekla je Ljubičić.

Prikupljanje statistike, kaže, najosjetljivije je područje jer se bez nje ne može argumetirano govoriti o diskriminatronoj praksi ili podzastupljenosti. Hrvatska se morala opredjeliti za prikupljanje podataka temeljem spola priključivanjem standardima EU.

"Do 2005. nismo imali izložene plaće po spolu, a danas imamo pregled po svim društvenim djelatnostima, po svim horizontalnim i vertikalnim segregacijama", istaknula je pravobraniteljica Ljubićić, dodavši kako takvi pokazatelji i jedinstveni obrasci ne postoje u zemljama u regiji.

U segmentu ravnopravnosti spolova, kazala je, postoje brojni izazovi, a najveći broj pritužbi je na području rada i zapošljavanja gdje najveću diskriminatornu praksu trpe žene s obzirom na svoju dob i ostvarivanje majčinstva, rekla je Ljubičić. Na tome se, kaže, radi puno i postoji odlična suradnja sa državnom inspekcijom rada.

Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji Brankica Janković slaže se kako je jedan od najvećih izazova za sve institucije koje se bave zaštitom ravnopravnosti je prikupljanje podataka. "To je odlična tema jer ni jedna od država u regiji nema jedinstven sustav za prikupljanje podataka koji omogućava cjelovito sagledavanje stanja", rekla je Janković.

Diskriminacija na osnovu spola je u svim državama regije najzastupljenija, kazala je dodajući da su žene najzloženije diskriminaciji na tržištu rada, potom slijede osobe s invaliditetom te po nacionalnoj pripadnosti. U Srbiji su, kazala je naizloženiji diskriminaciji Romi koji su marginalizirani u svim područjima života bez obzira na učinjene pomake.

Janković je novinarima komentirala i ratifikaciju Istambulske konvencije ustvrdivši da u Srbiji oko nje nije bilo toliko problema kao u Hrvatskoj.

 "U to vrijeme kada je bila ratifikacija u Narodnoj skupštini bila sam državna tajnica zadužena za socijalnu politiku i tako pokrivala nasilje u obitelji. Nisam nailazila na velike prepreke kod kolega. Bila sam velik zagovornik Konvencije i imala podršku civilnog sektora i organizacija. Istambulska konvencija i njezina primjena dovodi do većeg stupnja zaštite od nasilja nad ženama", ustvrdila je Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji Brankica Janković.

Zamjenik ombudsmana za zaštitu ljudskih prava Crne Gore Siniša Bjeković detektirao je kao ključne probleme u svojoj zemlji status manjinskih grupa, prije svega Roma te LGBT zajednice. "Te predrasude koje su jako raširene u društvu nemaju racionalne korjene", rekao je dodajući kako su među posebno ugroženima i osobe starije životne dobi.

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Irena Petrijevčanin Vuksanović rekla je kako Sabor podržava aktivnosti pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te svih drugih pravobraniteljskih institucija koja promiču zaštitu ljudskih prava i borbu protiv diskriminacije.

Osvrnula se i na Izvješće Europske komisije za 2017. iz kojeg je razvidno da se žene suočavaju s nepravednim odnosima. Nezaposlenost žena u 'južnim zemljama EU' je visoka , 40 posto manje zarađuju od muškaraca u EU  te treba stoljeće da nestane ukupna razlika u plaćama, navedeno je.

 
(HINA, 30. 10. 2017.)