Kada je riječ o kaznenom djelu neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa, zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu.

Počinitelj tog kaznenog djela može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač. Za razliku od njih, novinari ne mogu biti počinitelji niti poticatelji, međutim, oporba u tome ipak vidi zastrašivanje medija. 

Osim toga, oporbene stranke ističu da predloženim zakonskim izmjenama premijer Andrej Plenković želi zaustaviti objavljivanje informacija o korupcijskim aferama čiji su protagonisti članovi HDZ-a, i informacija koje bi mogle i njega izravno kompromitirati, zbog čega su tom zakonu dodijelili ime 'lex AP'.  

S druge strane, Vlada napominje da želi zaštiti prava okrivljenika u kaznenom postupku, a navedenim rješenjem slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske i Luksemburga "koje kriminaliziraju curenje informacija iz istrage".

Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja obitelji uvodi se kaznenog djela femicida, odnosno teškog ubojstva ženske osobe te pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama, koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.

Taj su zakon podržali i vladajući i oporba, no većina je oporbenih zastupnika ipak napustila sabornicu uoči glasanja iz razloga što se o njemu glasalo 'u paketu' sa Kaznenim zakonom i Zakonom o kaznenom postupku, pa su premijera i vladajuću stranku optužili da se ''skrivaju iza leđa žena žrtva obiteljskog nasilja'' dok pokušavaju progurati 'lex AP'.   

(HINA, 5. 3. 2024.)

Fotografija: Novi informator