"Iznimno mi je drago da prijedlog Zakona predstavljamo u Istri koja je najpotentnija vinska regija, domovina našeg autohtonog terana i ostalih sorti, prepoznata na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini", rekao je ministar.

Predloženim Zakonom se konsolidiraju propisi u sektoru vinarstva koje je uređeno kroz dva zakona – aktualnim Zakonom o vinu i Zakonom o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda.

"Predloženim se Zakonom uvodi višestruka smanjenja administrativnih opterećenja naših vinara te velika financijska rasterećenja", naglasio je Tolušić.
Kad se zakon usvoji, objasnio je, hrvatski vinari neće plaćati nikakve naknade za kontrolu stavljanja vina u promet, ukidaju se evidencijske markice. "Ostaju samo LOT brojevi", naveo je. Na godišnjoj razini u proračunu vinara, ističe Tolušić, ostaje tako oko 12 milijuna kuna.
U svrhu zaštite potrošača i proizvođača predloženim se Zakonom utvrđuju jasne nadležnosti u kontroli prava i obveza korisnika čime će se, dodaje ministar,  osigurati preduvjet za pojačanu kontrolu proizvodnje prometa grožđa i vina s ciljem suzbijanja sivog tržišta i vina i grožđa.

Sivo tržište je u postupku izrade zakona utvrđeno kao jedan od glavnih problema koje treba riješiti s novim zakonom, dodao je.

Novim Zakonom predlaže se i decentralizacija sustava organoleptičkog ocjenjivanja vina.

"Tehničku pripremu i dalje će odrađivati državno tijelo, a osigurava se anonimnost postupka, ali, znači, malvaziju i teran u Istri organoleptički ocjenjuju vinari koji imaju potrebne certifikate s područja Istre, vina s Pelješca vinari s Pelješca…", pojasnio je ministar poljoprivrede.

Time sustav ocjenjivanja približavamo samim proizvođačima, naglašio je Tolušić.

Zakonom se predlaže, temeljem zahtjeva i prijedloga vinara, uspostava četiri nove vinogradarske regije – Slavonija i hrvatsko Podunavlje, hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija te središnja i bregovita Hrvatska. One će biti, rekao je Tolušić, podloga za promociju i marketinške aktivnosti.

Predviđeno je i priznavanje četiri regionalne organizacije vinara koje će biti povezane s novim regijama "s ciljem davanja prava proizvođačima da upravljaju promotivnim i marketinškim aktivnostima vezano za hrvatska vina, naveo je ministar.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kojim se, uz ostalo, uređuje organizacija javnih knjižnica te propisuje način i uvjeti njihovog osnivanja kao i status privatnih knjižnica i knjižnica vjerskih zajednica. 

Predloženim se Zakonom određuje i status kulturnog dobra za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe, pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kojoj se proširuje i opseg rada i zadaće te se uređuje ustroj i upravljanje.
Predloženi zakon, ističe ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, nužan je zbog usklađivanja zakonodavstva s digitalnim okruženjem i očuvanjem baštine u digitalnom vremenu te se njime definiraju digitalne knjižnice i usluge koje će pružati.
Vlada je predložila Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Upravnoga vijeća Hine za prošlu godinu u kojoj je, navela je ministrica Obuljen Koržinek,  nastavljen pozitivan trend u poslovanju agencije te je ostvaren višak prihoda nad rashodima.

"Višak je oko 500 tisuća kuna koje će se uložiti u tehnološki razvoj", rekla je.

Hina je nastavila ulagati i u kvalitetu svojih usluga i u povećanje produkcije, dodala je ministrica te navela da je Hina u 2017. godini isporučila 213 tisuća audiovizulanih uradaka i više od 74 tisuće vijesti, najvećim dijelim na hrvatskom, ali i 8 tisuća vijesti na engleskom jeziku".


(HINA, 13. 09. 2018.)