"Trenutno najaktualnija inicijativa EU na području sigurnosti je jačanje razmjene podataka kroz povezivanje informacijskih sustava i baza s biometrijskim podacima", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, pojašnjavajući odredbe Zakona koji je s Vladine sjednice u četvrtak upućen u saborsku proceduru.

Božinović je pritom podsjetio da su u lipnju ove godine na razini EU usvojene dvije Uredbe o interoperabilnosti koje daju zakonski okvir za povezivanje postojećih velikih europskih sustava (Schengenski informacijski sustav - SIS, Vizni informacijski sustav - VIS, Europski sustav daktiloskopskih podataka migranata i azilanata - EURODAC) te budućih sustava - Europski informacijski sustav kaznene evidencije za državljane trećih zemalja i osoba bez državljanstva - ECRIS TCN, Sustav ulaska/izlaska - EES i Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju - ETIAS.

"Hrvatska je pitanje interoperabilnosti odredila kao jedan od prioriteta predsjedanja EU-om 2020. godine te smo među vodećim državama članicama po do sada ostvarenom napretku u postizanju u tom području", istaknuo je.

Biometrijski podaci su fizička obilježja osobe koja omogućuju jedinstvenu identifikaciju te osobe, a ministar ističe da će se interoperabilnošću postići da se automatski, kad bilo koja osoba koja je predmet nekog postupka 'stavi prst na čitač', ti podaci provjeravaju kroz sve raspoložive informacijske sustave i baze podataka.

To će dodatno doprinijeti jačanju sigurnosti u Hrvatskoj i na području Schengena, pojasnio je ministar, jer će se osigurati rješenje za otkrivanje višestrukih identiteta u cilju točnije identifikacije osoba i suzbijanje prijevara veznih uz identitet.  A Hrvatskoj je, istaknuo je, EK već dodijelila 13,2 milijuna eura za uspostavu novih i nadogradnju postojećih informacijskih sustava te za implementaciju uredbi o interoperabilnosti.

U Sabor je Vlada uputila i Prijedlog novog Zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske, kao jednoj od sastavnica sustava domovinske sigurnosti, 11 godina od donošenja prvoga Zakona o obalnoj straži.
Obalna straža nadzire i štiti suverena prava i interese te provedbu jurisdikcije RH u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i otvorenom moru, a u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Obalna straža pruža potporu državnim tijelima u nadzoru i zaštiti prava i interesa RH na moru, istaknuo je potpredsjednik Vlade, ministar obrane Damir Krstičević.

Cilj Zakona je definiranje poslova Obalne straže i ovlasti ovlaštenih osoba, a uređuje postupanja vezana uz nadzor morskog ribarstva, nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša, zaštitu prirode i kulturne baštine.

Novina je, naveo je ministar, što se utvrđuju uvjeti za davanje ovlasti ovlaštenim osobama Obalne straže za obavljanje inspekcijskih poslova na moru u pojedinim upravnim područjima.

"Smatramo da će to pridonijeti jačanju sigurnosti i zaštiti interesa RH na moru", dodao je Krstičević. Ocijenio je da predloženi Zakon predstavlja daljnje unaprjeđenje u izgradnji sustava domovinske sigurnosti i obavljanju poslova Obalne straže te jačanju suradnje i koordinacije rada nadležnih tijela na moru. Obalna straža je sastavni dio Hrvatske ratne mornarice, a njezin ustroj donosi predsjednik Republike na prijedlog Vlade.

Vlada je na sjednici usvojila četvrtu po redu strategiju, i pripadajući akcijski plan, integriranog upravljanja granicom kojim je obvezala nadležna tijela državne uprave, da prioritetno ispunjavaju zadaće i obavljaju poslove u svojoj nadležnosti kako bi sustav nadzora i kontrole vanjskih granica Hrvatske i EU bio integriran s novim europskim konceptom integriranog upravljanja granicom, a s ciljem pristupanja Hrvatske Schengenskom prostoru.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je važnost strategije i akcijskog plana "zbog zadnjih koraka koje trebamo učiniti prije pozitivne odluke Europske komisije u vezi s ispunjavanjem svih preporuka kad je riječ o hrvatskom pristupanju Schengenu".


(HINA, 26. 9. 2019.)