07.09.2018.

U Sabor upućen Prijedlog novog Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda

Zbog nužnosti promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda, Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda kojima se predviđa formiranje Registra šteta od prirodnih nepogoda te se kroz odredbe Zakona naglašava potreba osiguranja imovine.

Registar će tako biti prva baze podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda, a osiguravat će podatke o imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrsti štete i iznosu štete.
Ministar financija Zdravko Marić objasnio je da se novi Zakon predlaže budući da postojeći kriteriji omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći, bez obzira na veličinu oštećenog posjeda, pa se javlja velik broj oštećenika, a osigurana sredstva u proračunu nedostatna su da bi se udovoljilo svim zahtjevima koji zadovoljavaju uvjete što rezultira niskim iznosima krajnjim korisnicima.
Kao potvrdu naveo je da je od 2013. do 2017. godine ukupno prijavljeno štete od 12,2 milijarde kuna, od toga se 60 posto odnosilo na štete u poljoprivredi, a u isto vrijeme isplaćeno je za štete svega 174 milijuna kuna.
U proračunu se za tu namjenu u pravilu godišnje planira oko 20 milijuna kuna, a prošle je godine kroz preraspodjelu i rebalans osigurano 100 milijuna kuna.
"Sa svrhom učinkovitije dodjele sredstava pomoći predlaže se novo zakonsko rješenje kojom bi se iz nadležnosti  Državnog povjerenstva ograničila dodjela sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta u poljoprivredi do 50 posto ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu", kazao je Marić.
Novim se zakonom, dodao je, naglašava i potreba za osiguranjem imovine te se predlaže da se pomoć za štete "ne dodjeljuje u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana, ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 posto vrijednosti imovine".
"Budući da je već prisutno provođenje mjera subvencioniranja polica osiguranja u poljoprivredi, razvidno je kako se na taj način ukazuje poljoprivrednicima na nužnost osiguranja poljoprivrednih dobara sa svrhom zaštite imovine uslijed sve učestalijih prirodnih nepogoda", dodao je ministar financija.
Prema prijedlogu novog zakona, pomoć iz proračuna ne bi se dodjeljivala za štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama. "Navedeno ukazuje na nužnost u postupanju kontrole unosa podataka o imovini na koju oštećenici prijavljuju štetu", ističe Marić.
Premijer Andrej Plenković vjeruje da će Zakon unaprijediti sustav ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda.
U Sabor su upućene i izmjene i dopune Zakona o zaštiti okoliša kojima se, uz ostalo,  provodi zaključak Vlade iz kolovoza ove godine o smanjenju broja agencija na način da se Hrvatska agencija za okoliš i prirodu pripaja Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Vlada je na sjednici dala i suglasnost Ministarstvu zdravstva, za Klinički bolnički centar Zagreb, za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u razdoblju od 2019. do 2023. godine, u ukupnom iznosu od 19,3 milijuna kuna (godišnje 3,8 milijuna kuna), za sklapanje ugovora o javnoj nabavi roba za nabavu linearnog akceleratora i sustava za planiranje radioterapije za Klinički bolnički centar Zagreb.
Također, dana je i suglasnost Ministarstvu znanosti i obrazovanja za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u idućoj godini, u iznosu od 11 milijuna kuna, za sklapanje Sporazuma o sufinanciranju nastavka izgradnje nove građevine Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec.


(HINA, 06. 09. 2018.)

Arhiva