Prijedlog novog zakona propisuje primjenu modela utvrđivanja članarine prema kojem su članovi razvrstani u tri skupine.

Prva skupina obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od tri kriterija - ukupna aktivna im ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50.

U drugu skupinu ulaze članovi koji prelaze dva od tri kriterija iz prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija - ukupna aktiva im ne prelazi 30 milijuna kuna, ukupni prihodi 60 milijuna, a broj zaposlenih 250. Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz druge skupine.

Članovi Komore iz prve skupine neće imati obvezu plaćanja članarine, ali posebne usluge i proizvode HGK plaćat će po cjeniku posebnih usluga i proizvoda.

Uvođenje mogućnosti dobrovoljnog članstva za prvu skupinu članova, koja ujedno predstavlja najbrojnije članstvo, ima za cilj stimuliranje i modernizaciju komorskog sustava i ponudu novih usluga koje bi privukle novo članstvo i motiviralo "staro" za zadržavanje članstva, poručio je Ćorić.

Članovi druge i treće skupine ostaju u režimu obveznog plaćanja članarine. Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova određuje svake godine Skupština HGK posebnom odlukom.

"Ovim prijedlogom zakona HGK će proći temeljnu financijsku, ali isto tako funkcionalnu i operativnu reorganizaciju", poručio je Ćorić.

Postojeći Zakon o HGK na snazi je od 1991., i po njemu većina članica, njih 96,7 posto, plaća članarinu u visini od 42 kune mjesečno, za što ima pravo na neograničeno korištenje većine usluga - baze podataka, pravne informacije, logističke, lobističke, marketinške usluge, traženje partnera na inozemnim tržištima, organizaciju poslovnih susreta, konzultantske usluge za projekte financiranja iz EU fondova te web portal Digitalna komora.

Uz to, Komora obavlja i brojne javne ovlasti prenesenih posebnim propisima.

Donošenje novog zakonskog okvira u funkciji je povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore te njene transformacije u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima, obrazloženje je iz predloženog zakona. 

U drugo čitanje upućen prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom

Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog novog Zakona o gospodarenju otpadom, čijim bi se stupanjem na snagu (osam dana od objave u Narodnim novinama) zabranilo stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda. Naime, u prvom je čitanju Vlada predviđala da to bude 3. srpnja ove godine, a za drugo predlaže da to bude stupanjem na snagu samog zakona.

Inače, predloženim bi se zakonom od početka 2022. zabranilo stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, uz izuzetak vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje, a od 3. srpnja 2024. zabranilo bi se stavljanje na tržište proizvoda koji imaju čep ili poklopac izrađen od plastike. 

Po novome, obveznici izrade plana gospodarenja otpadom bili bi država i županije, odnosno Grad Zagreb, a koje tu obvezu do sada nisu imale već su je imale jedinice lokalne samouprave. 

Vlada je u prvo saborsko čitanje uputila novi zakon o obnovljivim izvorima energije (OIE) i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kojim se stvaraju preduvjeti za povećanje udjela obnovljive energije u krajnjoj potrošnji sukladno ciljevima energetske strategijenom okviru. Cilj je 36,6 posto ukupne obnovljive energije u krajnjoj potrošnji električne i toplinske energije u 2030. godini, ističu iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. 

"Programi potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora definiraju se kao djelotvoran način poticanja njezine uporabe te se i ovim zakonom propisuju programi potpora", istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. 

Predloženim zakonom bi operator tržišta energije bio određen kao kontakt točku koja na zahtjev pruža smjernice tijekom trajanja upravnog postupka, regulira se i jamstvo podrijetla obnovljive energije. Također se definiraju i potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora i potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, a utvrdila bi se i upotreba veće uključivanje obnovljive energije za grijanje i hlađenje. 

Vlada se suglasila i da se s kanadskim Vermilionom odnosno tvrtkom Vermilion Zagreb Exploration sporazumno raskine ugovor te toj tvrtki ukine dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na istražnom prostoru Sava-9 (SA-09).

Vermilion je u lipnju 2015. dobio dozvolu, a u lipnju 2016. godine Vlada je s njim zaključila i ugovor o istraživanju i eksplataciji na tom istražnom prostoru. Krajem ožujka ove godine ta je tvrtka i službeno zatražila raskid ugovora jer na istražnom prostoru Sava-9 nisu pronađene rezerve ugljikovodika, objasnio je ministar Ćorić.

Vermilion je platio sve dospjele naknade Republici Hrvatskoj te izvršio sve obveze s osnove sanacije, rekao je Ćorić, uz podatak da je ta tvrtka u razdoblju trajanja ugovora na ime naknada uplatila 9,4 milijuna kuna. 

(HINA, 8. 7. 2021.)