Obveznici službene uporabe hrvatskoga jezika su tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela u RH.

U uvodu sjednice premijer Andrej Plenković naglasio je da se taj zakon dugo čekao u hrvatskoj javnosti te dodao da se njime prvi put u povijesti uređuje pitanja službene i javne uporabe hrvatskog jezika.

S obzirom na to da je nacionalni jezik nematerijalno kulturno dobro te obilježje identiteta i nacionalne pripadnosti, o jeziku se potrebno skrbiti na odgovarajući način sustavno i stručno, a to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture jezika, dodao je.

Osvrnuo se i na saborsku raspravu tijekom prvog čitanja zakona odnosno na one koji su problematizirali donošenje toga zakona, kao i vremenski trenutak donošenja, poručivši im da se zakon donosi "u pravo vrijeme".

Pritom je posebno istaknuo da su hrvatski jezikoslovci, "nezadovoljni statusom hrvatskog jezika, rječnicima i pravopisima bivše države, u ožujku 1967. godine, objavili Deklaraciju o  nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika", te dodao kako vjeruje da će se upravo do ožujka predloženi zakon raspraviti i izglasati u Saboru "kao znak poštovanja prema hrvatskim jezikoslovcima koji su zbog svog djelovanja pretrpjeli i profesionalne i osobne posljedice".

Poruka ljudima koji su generacijama ranije zalagali za hrvatski jezik

"Na taj način ćemo poslati jednu povijesnu poruku prema ljudima koji su se zalagali za hrvatski jezik generacijama ranije", dodao je premijer.

Zakonom se potvrđuje da je hrvatski jezik službeni jezik RH i jedan od službenih jezika Europske unije, te da je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskoga identiteta i hrvatske kulture.

Definira se i što sve obuhvaća pojam "hrvatski jezik" i koje su posebnosti hrvatskoga jezika, njegova trodioba na tri ravnopravna narječja - čakavsko, kajkavsko i štokavsko te se definira područje primjene hrvatskoga jezika.

Zakonom se definira i obveza Vlade da skrbi o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskoga jezika, što uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi, a što Vlada namjerava osigurati tim zakonskim rješenjem,  rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs predstavivši na sjednici konačni prijedlog zakona.

Propisuje se i da će Vlada osigurati izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika, a osniva se i Vijeće za hrvatski jezik, kao koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi te će mu sjedište biti u Ministarstvu kulture i medija.

Uz propisivanje javne uporabe hrvatskoga jezika i njegove uporabe u obrazovanju, zakon propisuje i iznimke koje se odnose na obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i iznimke u vezi s izvođenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnoga rada na nekom od stranih jezika te pravila uporabe hrvatskoga standardnoga jezika u Europskom parlamentu, institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije i u međunarodnoj suradnji.

Povećanje osnovice za određivanje braniteljskih prava

Vlada je na sjednici odlukom povećala osnovicu za određivanje prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji za 13 posto pa ona za ovu godinu iznosi 500 eura, umjesto dosadašnjih 441,44 eura.

Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine određen je u iznosu od 115 posto od osnovice, a naknada za nezaposlene iznosi 30 posto od osnovice.

Odobren je i prelazak granice Hrvatske oružanim snagama država saveznica (država članica NATO-a i država Partnerstva za mir) radi sudjelovanja u dvije zajedničke obuke i 20 vježbi koje će se u Hrvatskoj održati u ovoj godini, a odobrila je i prelazak hrvatske granice Oružanim snagama RH radi sudjelovanja u 47 vježbi s oružanim snagama država saveznica koje će se u ovoj godini održati u inozemstvu.

Vlada je donijela i odluku o doprinosu Hrvatske Središnjem fondu Ujedinjenih naroda za krizne situacije (CERF) za ovu godinu u iznosu od 100 tisuća eura.

(HINA, 18. 1. 2024.)

Fotografija: Pixabay