"U odnosu na prvo čitanje, u konačnom prijedlogu Zakona uvažen je prijedlog saborske zastupnice Marijane Petir", kazao je ministar zdravstva Vili Beroš predstavljajući konačan Zakon o sestrinstvu. 

Prvim prijedlogom propisivalo se da zdravstvenu njegu, kao član tima, provodi medicinska sestra/tehničar, koji su završili strukovno obrazovanje i stekli strukovnu kvalifikaciju medicinska sestra/tehničar opće njege, podsjetio je. 

"Budući da je temeljem zakonske odredbe razvidno da je temeljno obrazovanje za obavljanje djelatnosti medicinske sestre petogodišnja srednja škola, na taj bi način iz sustava izostao dio sestara sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Stoga je taj stavak brisan", kazao je. 

Zakonom o sestrinstvu uređuje se način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara, uvrštavaju se do sada izostavljeni stručni diplomski studij i omogućava provedba reformske mjere iz NPOO-a - unaprjeđenje učinkovitosti djelatnosti hitne medicine. 

Tako će medicinske sestre/tehničari sa završenim specijalističkim usavršavanjem u djelatnosti hitne medicine pružat širi opseg zdravstvene usluge prema hitnim pacijentima te za veliki broj intervencija neće biti potreban liječnik. 

Na taj način usluge hitne medicinske službe postat će dostupnije pacijentima i povećat će se učinkovitost postojećih timova i kvaliteta hitne medicinske službe.

Prema prijedlogu, medicinska sestra može odbiti pružanje zdravstvene njege osobi koja joj prijeti ili je prema njoj ili drugim zdravstvenim radnicima fizički agresivna ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život te osobe, a o svojoj odluci mora hitno izvijestiti neposredno nadređenu osobu.

Zakonskim prijedlogom se dopunjuje i ovlast Hrvatske komore medicinskih sestara vezano za omogućavanje provođenja postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinskih sestara s ciljem osiguranja prepoznatljivosti medicinskih sestara i sestrinske djelatnosti.

Četiri milijuna eura za obnovu energetske infrastrukture Ukrajine

Vlada je donijela odluku i o doprinosu RH za obnovu energetske infrastrukture Ukrajine kroz ovu i iduću godinu u ukupnom iznosu od četiri milijuna eura.  Pri tome će se jedan dio sredstava uputiti kroz Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), dok će se dio uplatiti u zajednički Fond za energetsku obnovu Ukrajine.

Tijekom posljednjih mjeseci su se značajno intenzivirali napadi Ruske Federacije na energetsku infrastrukturu Ukrajine, pri čemu su brojna energetska postrojenja diljem zemlje oštećena što dovodi do učestalih prekida u isporuci električne i toplinske energije, a za stabilizaciju energetskog sustava Ukrajini je potrebna značajna međunarodna pomoć, naveo je državni tajnik Ministarstva vanjskih u europskih poslova Zdenko Lucić. 

"Ukrajina procjenjuje da je izgubljeno oko 70 posto kapaciteta za proizvodnju energije te je nužno pravodobno osigurati preduvjete za neometanu opskrbu električnom i toplinskom energijom za civilno stanovništvo u nadolazećim mjesecima", dodao je.

Doprinosom će se osigurati nabava 14 MW plinske kotlovnice za potporu toplinske mreže grada Lozove i nabava četiri kogeneracijska uređaja za Harkiv te će se podmiriti ostali neodvojivi troškovi. 

Državni tajnik Lucić podsjetio je da je Vlada RH u siječnju prošle godine donijela Odluku o doprinosu Fondu Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) u iznosu od milijun eura za žurne potrebe obnove energetske infrastrukture Ukrajine nabavom generatora, slijedom koje je Hrvatska donirala Ukrajini 50 generatora snage 100 KW za škole i vrtiće.

A RH će, Vladinom odlukom, doprinijeti i Europskoj zakladi za demokraciju u iznosu od 200.000 eura.  

Strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH 

Usvojena je i odluka o pokretanju postupka izrade Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje 2026.-2035. kojom će se odrediti dugoročni ciljevi i smjernice upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu države, uzimajući u obzir njezine gospodarske i razvojne interese i novu vlasničku politiku u skladu sa Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH.

Strategija će biti usklađena s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine u kojoj je, u okviru strateškog cilja 3. "Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom" kao jedan od prioriteta javne politike RH definirano "Poboljšanje upravljanja državnom imovinom".

"Cilj ove Vlade jest daljnje jačanje funkcionalne i fiskalne autonomije lokalne samouprave. Ministarstvo će i dalje nadzirati i koordinirati proces raspolaganja državnom imovinom, bez obzira što smo je prepustili u velikoj mjeri lokalnim jedinicama", kazao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. 

(HINA, 6.9.2024.)

Fotografija: Unsplash