Marić je u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade podsjetio da je prije deset dana izdana obveznica na domaćem tržištu s rokom dospijeća od osam godina, uz godišnji prinos od 1,39 posto, godišnji kupon od 1,25 posto, za refinanciranje dospjelih obveznica.

"Dakle, u ovom slučaju nije bila neka velika ušteda (na kamatama), no mogu reći što se tiče samog prinosa da je on i dalje zadovoljavajući. Međutim, proteklih tjedana smo vidjeli da se taj prinos dosta proširio. Istu tu obveznicu, da smo je danas izdavali, ona bi bila negdje 1,7 posto, što znači da sigurno efekt ovih svih zbivanja, geopolitike, geostrategije, inflacije, opskrbnih lanaca, covida i sl., ima svoje uzročno posljedične veze i na kretanje prinosa odnosno kamatnih stopa", kazao je Marić. 

Istaknuo je da će Vlada i dalje transparentno i odgovorno upravljati javnim dugom RH, dodavši da slijede još dva "dosta velika" izdanja, i to na međunarodnom, a u srpnju i na domaćem tržištu.

"Trenutno smo u aktivnostima pripreme međunarodnog izdanja, to će biti naš sljedeći korak i ono što uvijek činimo, probat ćemo pronaći najbolji trenutak za izlazak na međunarodno tržište i ostvarivanje onoga što hoćemo, a to je refinanciranje postojećih obveza po povoljnijim uvjetima u odnosu na ono što trenutno imamo", istaknuo je ministar.

Naglasio je da porast referentnih kamatnih stopa nije iznenađujući, budući da se o tome govori već godinama. Podsjetio je da smo dulji niz godina bili u razdoblju povijesno niskih kamata, pa i negativnih kamatnih stopa, te da je i Hrvatska izdala neke od svojih vrijednosnih papira uz negativni prinos na domaćem tržištu.

"Međutim, to razdoblje povijesno niskih kamatnjaka i velikih monetarnih opuštanja, svi smo znali da se može preliti jednim dijelom i na određena pregrijavanja, na određene inflatorne pritiske. Nažalost, to je sve skupa koincidiralo i došlo u vezu i sa covidom, prekidima opskrbe, pa onda imamo ovo o čemu govorim", naveo je Marić, dodavši kako razdoblje u kojem smo trenutno i koje je ispred nas, apsolutno poziva na veliki oprez te na pomno, racionalno, razumno promišljanje i djelovanje vezano uz inflaciju i posljedično rast kamatnih stopa.   

Za 2020. je 184.000 poreznih obveznika prijavilo inozemni dohodak

Vezano za poziv Porezne uprave građanima da prijave svoje inozemne dohotke, Marić je pojasnio da postoji načelo svjetskog dohotka, prema kojem dohodak gdje god da je ostvaren, negdje mora biti oporezovan. Istodobno, dodao je, postoje bilateralni i multilateralni ugovori kojima je intencija da se osigura da se isti dohodak ne oporezuje više puta.

Hrvatska dosad ima sklopljeno 66 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kao članica EU-a ima aranžmane sa svim državama-članicama te već sudjeluje u puno inicijativa OECD-a, dok sa SAD-om ima "jako dobar aranžman" dok se ne potpiše ugovor o dvostrukom oporezivanju.

Porezna uprava temeljem svega navedenog regularno i redovito razmjenjuje podatke. U 2020., naveo je ministar financija, 184.000 hrvatskih poreznih obveznika ostvarilo je dohodak u inozemstvu, a najvećim dijelom je riječ o dohotku od nesamostalnog rada i mirovinama, no ima i dosta dohodaka od imovine i kapitala (kamate i dividende).

Porezni obveznici RH su u obvezi prijavljivati svoje dohotke, rekao je Marić te iznio podatak da je za 2020. godinu do sada otprilike njih 131.000 prijavilo ukupni dohodak od čak 7 milijardi kuna. Od tih 131 tisuću ljudi, 95 tisuća odnosi se na mirovine, od čega su 48 tisuća mirovine iz Njemačke, a prema ugovoru s tom zemljom, te su mirovine izuzete od oporezivanja, i sigurno neće biti predmet oporezivanja u Hrvatskoj, naglasio je ministar financija.

Po njegovim riječima, postoji određena diskrepancija između onoga što je prijavljeno i onoga što su porezne vlasti dobile razmjenom podataka, uz napomenu da razmjena podataka zna i malo kasniti s nekim jurisdikcijama.

Također, naglasio je da ako se prijavi inozemni dohodak, to ne znači nužno da dolazi i do porezne obveze, međutim takav se dohodak mora evidentirati zbog niza prava koje hrvatski porezni obveznici imaju, poput zdravstvenog i socijalnog osiguranja, prijevoza i dr., naveo je.

"Ako slučajno dođe do razrezivanja poreza i potrebe do-oporezivanja za neke godine unatrag, onda se prema hrvatskim, EU i međunarodnim zakonima, na to obračunavaju određene kamate, a ako je netko propustio prijaviti s određenom nakanom, onda idu i određeni prekršaji", kaže Marić, te ističe da je Porezna uprava išla afirmativno u prosincu prema poreznim obveznicima, pozvavši ih da ako prijave svoje inozemne dohotke, da će biti oslobođeni kamata i eventualnih prekršaja.

(HINA, 10. 2. 2022.)