Inicijativa devet zastupnika Europskog parlamenta pod nazivom "Neka zvijezde sjaje" pokrenuta je krajem kolovoza prošle godine s ciljem poticanja europskog zajedništva i solidarnosti te promicanja i povećanja vidljivosti kvalitetnih i kreativnih projekata koji su pozitivno utjecali na život građana u državama članicama.

Inicijativu su pokrenuli zastupnici iz devet zemalja članica - Hrvatske, Bugarske, Belgije, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Rumunjske i Slovenije. Iz Hrvatske je u inicijativi sudjelovala Ivana Maletić, koja je organizirala  poziv za prijavu projekata za predstavljanje u Europskom parlamentu.

Pristigle prijave, kojih je bilo približno 70, ocijenilo je posebno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka na području kohezijske politike te je izabrano 5 najboljih projekata koji su sada predstavljeni na izložbi u Europskom parlamentu te su ušli u posebnu publikaciju Europskog parlamenta o EU projektima koji donose pozitivne promjene. 

Riječ je o slijedećih pet projekata provedenih u Hrvatskoj:
 
REVITALIZACIJA TVRĐAVE SV. MIHOVIL U ŠIBENIKU
 Projekt ukupne vrijednosti  1,7 milijuna eura provodio se od travnja 2012. sve do srpnja 2014. i financirao se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Projekt se temeljio na uređenju Tvrđave sv. Mihovila kao nove turističke atrakcije koja ima za cilj stvarati inovativne kulturno-umjetničke, edukativne i druge sadržaje. Osim uređenja podzemnog dijela tvrđave, izgrađena je i uređena ljetna pozornica s 1.077 mjesta na kojoj su nastupali vrhunski hrvatski i strani izvođači iz svijeta glazbene i scenske umjetnosti.
  Tvrđava sv. Mihovila ovim je projektom postala prepoznatljivi spomenik kulturne baštine u najužoj gradskoj jezgri, svakodnevno dostupan posjetiteljima, koji promovira revalorizaciju i revitalizaciju hrvatskih kulturnih dobara te je jedna od najprestižnijih pozornica u regiji, koja organizira različita kulturna, glazbena i scenska događanja.
 
ZNANJEM DO TOPLOG DOMA
Projekt Grada Petrinje "znanjem do toplog doma“ koji se provodio od veljače 2015. do travnja 2016. pokrenut je u suradnji s Udrugom mladih “Novi svijet” Luščani i Društvom za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba ukupne vrijednosti 103 tisuće kuna, a financiran je iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Energetsko siromaštvo predstavlja jedan od ključnih problema današnjice uzrokovano nepovoljnom socio-ekonomskom situacijom koja gura sve veći broj građana u opće siromaštvo, pa posljedično i u energetsko siromaštvo.

Uz kontinuirani porast cijena energije sve više kućanstava suočava se s nemogućnošću podmirenja troškova energije zbog čega nemaju osigurane zdravstveno, društveno i kulturno prihvatljive uvjete stanovanja.  Upravo su takva kućanstva posjećena u sklopu projekta, te su u njima instalirane jednostavne mjere energetske uštede i provedena energetska savjetovanja. Edukacijom ukućana i instaliranjem jeftinih mjera energetske učinkovitosti (štedne žarulje, perlatori, brtvene trake, reflektirajuće folije za radijatore), kućanstva su ostvarila uštede energije uz veću udobnost stanovanja, više svjetla, manji propuh, manje gubitke topline itd. Na taj način pružena je pomoć energetski najugroženijim kućanstvima u Sisačko-Moslavačkoj županiji. 

COWORKING ZADAR – SURADNJOM DO INOVACIJA
Projekt "Coworking Zadar – suradnjom do inovacija” odobren je za financiranje na natječaju za izgradnju male poslovne infrastrukture iz programa IPA IIIc Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Ukupna vrijednost projekta, koji je započeo 14. lipnja 2014. i provodio se 18 mjeseci, bila je veća od 5 milijuna kuna, uz 85 posto sufinanciranja iz Europske unije.

Grad Zadar nositelj je projekta u suradnji sa Zadarskom županijom, HGK Županijskom komorom Zadar, Razvojnom agencijom Zadarske županije ZADRA te Udruženjem obrtnika Zadar.
Projektom se omogućila izgradnja prvog coworking prostora u Zadru te razvoj zadarske coworking zajednice. Projektne aktivnosti promovirale su coworking koncept koji podrazumijeva umrežavanje i obavljanje samostalne djelatnosti nezavisnih profesionalaca, startup projekata i poduzetnika koji dijele radnu infrastrukturu, ideje, uvjerenja i resurse. Tu su još i mnogobrojne radionice na kojima su korisnici coworking prostora iz drugih gradova podijelili svoja iskustva i time pomogli usmjeriti planiranje zadarskog coworking koncepta.

Uspostavom coworking prostora u Zadru, pružena je mogućnost povremenog ili privremenog korištenja uredskog prostora, mogućnost organizacije edukacija, konferencija i predavanja, poslovnih sastanaka, ali nadasve mogućnost umrežavanja i upoznavanja s drugim korisnicima prostora.
I dvije godine nakon završetka projekta, prvi zadarski coworking prostor, COIN Zadar, uspješno djeluje, a popunjenost kapaciteta već je mjesecima nadomak 100 posto.  Popunjenost prostora neznatno je veća tijekom ljetnih mjeseci zbog većeg broja digitalnih nomada koji posjećuju središnju Dalmaciju i odabiru Zadar za svoj privremeni boravak. Moderno uređeni i u potpunosti opremljeni coworking prostor omogućava razvoj turističke komponente grada Zadra, odnosno prolongira turističku sezonu na cijelu godinu.
Tijekom provedbe projekta „Coworking Zadar – suradnjom do inovacija“ uređen je prvi coworking prostor u Zadru na površini od 355 m četvornih, opremljen je prostor s 28 radnih jedinica, tri sanitarna čvora, 64 ormarića, recepcijom, kuhinjom, prostorom za opuštanje te konferencijskom dvoranom s kapacitetom od 40 osoba, organizirano je preko dvadeset sastanaka i radionica, kreirana je jedna službena web stranica, izrađeno je preko 1000 promotivnih materijala te niz ostalih mjerljivih rezultata koji su planirani projektnom aplikacijom, a ostvaruju se i nakon završetka provedbe projekta, poput dvadeset registriranih korisnika koji u ovom trenu djeluju u zadarskom coworking prostoru, COIN.
 
SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA - SREDIŠTE GAMING INDUSTRIJE 
Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o. nositelj je projekta "Sisačko-moslavačka županija-Središte gaming industrije“ financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) ukupne vrijednosti od 3,5 milijuna kuna.

Cilj ovog projekta usmjeren je na pretvaranje Sisačko-moslavačke županije u središte gaming industrije, s obzirom da je to nova industrijska grana koja posljednjih godina bilježi veliku ekspanziju i zapošljava veliki broj ljudi. Projekt je usmjeren ponajprije mladim i nezaposlenim osobama koje imaju interes za djelovanje u spomenutom području.
Uspostavljen je integrirani program učenja u svim dječjim vrtićima iz Sisačko-moslavačke županije, za svu djecu vrtićke dobi osigurana su sredstva u proračunu Sisačko-moslavačke županije za nabavu edukativne aplikacije, pripremljen je program edukacije (Machina Academy) za provedbu šestomjesečne edukacije po godini, pripremljen je program provedbe za radionice u osnovnim i srednjim školama SMŽ (3 puta tjedno, kroz 9 mjeseci po godini) – učenje o razvoju video igara na konkretnim primjerima, pokrenuta je inicijativa za izradu nastavnog gradiva kroz video igru te je započeta izgradnja poduzetničkog inkubatora i njegovo opremanje sa svom potrebnom opremom za uspješno djelovanje. Osim toga, u suradnji s Tehničkom školom Sisak, u pripremi je novi kurikulum koji uključuje novi smjer u srednjim školama – tehničar za razvoj video igara.
Projekt će stvoriti model za profesionalnu orijentaciju djece iz njihove rane faze, koji se mogu replicirati i u drugim dijelovima Hrvatske koje su suočene s istim izazovima – visoka nezaposlenosti, osobito mladih ljudi koji su završili srednju školu i nedostatak stručnog kadra u IT sektoru s naglaskom na područje koje se tiče razvoja video igara.

OSTEOGROW
OSTEOGROW je 54-mjesečni kolaborativni projekt usmjeren na male i srednje tvrtke koji je dobio sredstva iz Sedmog okvirnog programa Europske unije za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstraciju (FP7) u iznosu od 6 milijuna eura bespovratnih sredstava za financiranje druge faze kliničkih ispitivanja novog lijeka “Osteogrow”.

Znanstvenici Medicinskog fakulteta u Zagrebu iz Laboratorija za mineralizirana tkiva prije nekoliko godina otkrili su lijek Osteogrow koji pomaže u regeneraciji i zacjeljivanju kostiju. Osteogrow predlaže kliničko ispitivanje regenerativne medicine terapijskog sustava OSTEOGROW za regeneraciju kosti kroz iskorištavanje novog koštanog sredstva za ubrzavanje i poboljšanje popravka kostiju.

Klinička ispitivanja bila su provedena u suradnji s 11 partnerskih institucija iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Engleske, Njemačke i Švedske. Rezultati učinjenih kliničkih ispitivanja kažu da bi prvi lijek stvoren u hrvatskoj državi mogao postati nezaobilazna pomoć pacijentima s problemima zarastanja kosti i onima kojima je potrebno nadomjestiti dio kosti koji nedostaje već za dvije do tri godine.

Osteogrow je prvi lijek stvoren u Hrvatskoj koji je doveden do faze kliničkih ispitivanja uz sve dobivene dozvole i to ne samo u Hrvatskoj od Središnjeg etičkog povjerenstva i Ministarstva zdravstva već i u Austriji koja je u tome vrlo rigorozna. Lijek je u Beču primijenjen kod pacijenata koji imaju tzv. zaobljene noge. Ortopedi i traumatolozi diljem Hrvatske i šire upoznati su s ovim istraživanjem i očekuju da će novi lijek znatno poboljšati kvalitetu i skratiti liječenje pacijenata s prijelomima, ali i tumorima kostiju. Za sada se, kako bi se pomoglo u zacjeljivanju kosti, u bolnici intervenira, primjerice, kod pacijenata nakon operacije cističnog tumora na kostima. Koristi se, kažu nam liječnici, preparat s kravljim kolagenom, koji služi kao vezivo na koje se naseljavaju ljudske stanice.
Prof. dr. Slobodan Vukičević s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji je bio na predstavljanju projekta, kaže da će Osteogrow postati prvi hrvatski globalni lijek nakon Sumameda, koji je to postao još dok Hrvatska nije bila samostalna. Rekao je da bi lijek mogao biti na tržištu za tri do četiri godine.

Medicinski fakultet je dobio još jedan sličan projekt bespovratne pomoći.

Vukičević ističe da se pri tome mora uzeti u obzir da ovdje nije riječ o projektima koji se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj nego iz Fonda za istraživanje i razvoj gdje se natječete s Oxfordom, Cambridgeom, Heidelbergom, Sorbonnom itd. 

"Nema šanse da prođete ako projekt nije inovativan. To je u znanosti slično kao da dobijete Oscara u filmskoj industriji", kaže Vukičević.


(HINA, 19. 06. 2018.)