Zadnjih nekoliko godina u Europskoj uniji i Hrvatskoj bilježi se brzi porast broja novih psihoaktivnih tvari koje nisu pod zakonskom kontrolom i predstavljaju prijetnju javnom zdravlju, upozorava Ministarstvo zdravstva.

S obzirom da se uglavnom radi o sintetskim kanabinoidima, čija konzumacija može uzrokovati ozbiljne posljedice po zdravlje, čak i sa smrtnim ishodom, izmjene zakona omogućuju nadležnim inspekcijama brzo i učinkovito postupanje radi sprječavanja uporabe proizvoda koji sadrži nove psihoaktivne tvari.

Izmjene Zakona omogućit će ministru zdravstva zabranu uporabe nove psihoaktivne tvari i stavljanje te tvari na privremenu listu zabranjenih tvari, do postupka uvrštavanja na Popis droga, psihotropnih tvari, te tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.

U prijedlogu se također ubrzava postupak uništavanja droga oduzetih u prekršajnim postupcima, što smanjuje troškove skladištenja i čuvanja oduzetih droga, pa se tu očekuje pozitivni financijski učinak.

Predloženim izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga definira se "industrijska konoplja" kao sorta konoplje s niskim sadržajem THC-a (ukupno do 0,2 posto i manjim) koja se nalazi na Zajedničkoj sortnoj listi EU-a.

Time se, pojašnjava Ministarstvo zdravstva, omogućava korištenje cijele biljke industrijske konoplje za različite grane industrije, sukladno praksi u ostalim europskim državama.

Kad je u pitanju uzgoj konoplje s visokim sadržajem THC-a u medicinske svrhe, o čemu se već dulje polemizira u hrvatskoj javnosti, Ministarstvo podsjeća da je Hrvatska legalizirala uporabu lijekova i gotovih pripravaka na bazi konoplje još 2015. godine.

Ti su pripravci dostupni na hrvatskom tržištu i izdaju se u ljekarnama na recept izabranog liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, temeljem preporuke liječnika specijalista. No, lani je u Hrvatskoj zabilježena vrlo mala potrošnja tih pripravaka.

Pripravci na bazi konoplje nigdje u svijetu nisu registrirani kao lijekovi, već predstavljaju pomoćna sredstva za olakšavanje tegoba pacijenata oboljelih od karcinoma, multiple skleroze, nekih oblika epilepsije i kaheksije kod AIDS-a, pa se u tim indikacijama mogu propisivati i u Hrvatskoj.

Prema UN-ovim konvencijama o drogama i psihotropnim tvarima, države članice UN-a koje legaliziraju uzgoj konoplje u medicinske svrhe moraju osnovati posebnu državnu agenciju.

"Uvažavajući činjenicu da osnivanje takve agencije u Hrvatskoj za sada nije predviđeno, te da medicinska struka zbog nedostatnih znanstvenih dokaza o učinkovitosti i sigurnosti ne propisuje primjenu tih pripravaka u većoj mjeri, te da osnivanje nove državne agencije za sada nije predviđeno, nije se pristupilo dopunama zakonskog prijedloga u tom smislu", kažu u Ministarstvu zdravstva.

Javno savjetovanje o izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe druga trajat će do 19. studenoga.


(HINA, 25. 09. 2018.)