Znanstvenici iz dvadeset zemalja raspravljaju o energetici, održivosti te samodostatnosti i sigurnosti hrane.

Teme su i korištenje nove tehnologije i OIE u poljoprivredi, distribucija žita i hrane te rat u Ukrajini.

Ministrica poljoprivrede Vučković istaknula je važnost povezivanja industrije proizvodnje hrane s novim inicijativama iz EU Strategije razvoja biogospodarstva. Podsjetila je da su dosad kroz Program ruralnog razvoja ugovorena 324 projekta za OIE u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

„Nastojat ćemo motivirati na prijavu inicijativa za razvoj biogospodarstva, što neće biti moguće bez dodatne podrške države. Uz to, dobili smo podršku EK za 10 milijuna eura vrijedan strateški projekt zbrinjavanja i prerade ribljih nusproizvoda i otpada”, rekla je Vučković.

EK ocijenila da Hrvatska ima najveći potencijal za razvoj biogospodarstva

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir podsjetila je kako je EK ocijenila da Hrvatska ima najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva jer u odnosu na druge koristi manje pesticida, herbicida i antimikrobnih sredstava, slobodna je od GMO-a, uz rast površina pod ekološkom proizvodnjom.

„Moramo otkloniti prepreke u korištenju obnovljivih izvora energije u poljoprivredi. Cilj je da poljoprivrednici u svom dvorištu proizvode zelenu energiju. Uzeli smo si u zadatak povećati proizvodnju OIE i težimo energetskoj neovisnosti",  istaknula je Petir.

"Svaka država koja brine o svom suverenitetu vodi računa i o proizvodnji hrane. To je jedini način da povećamo proizvodnju i korištenje OIE u poljoprivredi, povećamo broj 'zelenih' radnih mjesta u ruralnom prostoru, čime ćemo smanjiti siromaštvo, i da dostignemo klimatske ciljeve”, dodala je.

Razvoj mora imati osjećaja za klimatske izazove 

Veleposlanik Indije u Hrvatskoj Raj Kumar Srivastava istaknuo je kako se Indija, koja broji 1,4 milijardi stanovnika s prosječnom starošću 29 godina, nastoji razviti uz oprezna razmišljanja za idućih 25 godina.

„Taj razvoj mora imati osjećaja za klimatske izazove i ugljični otisak i ne smije biti tako razoran kao u brojnim slučajevima zemalja u razvoju. Učimo iz iskustava drugih zemalja, kako se ne bismo našli na istom putu koji je stvorio problem za planetu. Ako mi ne naučimo, priroda će nas podučiti na teži način”, poručio je Raj Kumar Srivastava.

Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivica Kisić izjavio je da je želja sudionika skupa ukazati kako ublažiti klimatske promjene i pronaći alternativne i jeftinije izvore energije, a istodobno kvalitetno hraniti stanovništvo planeta Zemlje.

„Indija je s 1,4 milijarde stanovnika nedavno postala najmnogoljudnija zemlja svijeta i to nam je zanimljiva suradnja jer su nam problemi isti, od pritiska stanovništva na okoliš do klimatskih promjena”, rekao je Kisić. Naglasio je da najbolji odnos za spoj poljoprivrede i održivih izvora energije treba pronaći 'pristupom odozdo prema gore'.

„Država ne bi trebala nametati regulativu, već ih kroz znanstvene ustanove najprije provjeriti u lokalnoj zajednici, koja će reći što je najbolje, pa da se potom to u zakonu usklađuje”; istaknuo je Kisić.

Nakon Summita, u Dubrovniku će se održati i 58. Kongres hrvatskih agronoma.

(HINA, 12. 2. 2023.)

Fotografija: Pixabay