U 2023. deficit konsolidirane opće države iznosio je 528 milijuna eura odnosno 0,7 posto BDP-a, dok je u 2022. suficit iznosio 88 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a.

Konsolidirani dug na kraju prošle godine iznosio je 48,2 milijarde eura ili 63 posto BDP-a, dok je u 2022. iznosio 46,3 3milijuna eura, odnosno 67,8 posto BDP-a.

Velik utjecaj na iznos deficita u 2023. imao je proračunski saldo državnog proračuna u iznosu od 765 milijuna eura ili jedan posto BDP-a, koji je u odnosu na prethodnu godinu manji za 463 milijuna eura.

Osjetno povećanje prihoda i rashoda države

Nakon suficita koji je prisutan u 2022., u 2023. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi.

Tome je, kako se navodi, u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kamata, naknada zaposlenima i plaćenih subvencija čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda.

Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljene su i 2023. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima. S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022. te smanjenja trošarina na energente u 2023. godini, dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.

U 2023. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu nešto manjem od 15 milijardi eura što je porast od 15,8 posto u odnosu na 2022., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 5,75 milijardi eura što je za 16,7 posto više nego u prethodnoj godini.

Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2023. iznosili su 8,4 milijarde eura što je za 14,4 posto više nego u 2022.

Ostvaren je rast investicija, koje su u 2023. iznosile 4,15 milijardi eura, što je za 62 posto više nego u 2022.

Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2023. iznosili su 80 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju. U 2023. kamatni rashodi iznosili su 1,3 milijarde eura, što je za 39,1 posto više nego u 2022., kada su iznosili 930 milijuna eura.

U 2023. primarni suficit opće države iznosio je 765 milijuna eura ili jedan posto BDP-a, što čini pogoršanje od 463 milijuna eura u odnosu na 2022.

Stanje konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2023. iznosio je 48,2 milijarde eura, čime je prisutan porast od četiri posto u odnosu na stanje duga na kraju 2022., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje.

Zanemariv utjecaj uvođenja eura na dug opće države

Uvođenjem eura kao domaće valute, promjena stanja duga opće države zbog tečajnih promjena je zanemariva, ocjenjuje DZS. Trend smanjivanja udjela maastrichtškog duga u BDP-u započet 2014., s iznimkom rasta u 2020. zbog krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, nastavlja se i u 2023. Na kraju 2023. udio duga opće države u BDP-u iznosio je 63 posto što je pad od 4,8 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2022., kada je iznosio 67,8 posto BDP-a.

DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na tom izvješću temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od tri posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

(HINA, 22.4.2024.)

Fotografija: Pixabay