Nakon što se rast realnog BDP-a tijekom drugog tromjesečja 2018. intenzivirao u odnosu na prethodna tri mjeseca, u trećem je tromjesečju međugodišnja stopa rasta bila malo niža. Takva kretanja u najvećoj mjeri odražavaju slabljenje izvoza robe i usluga te istodobno relativno snažan rast ukupnog uvoza.

Na razini cijele 2018. realni BDP mogao bi se tako povećati za 2,7%, a jednaka stopa rasta mogla bi se ostvariti i u 2019. godini, uz jačanje domaće i slabljenje inozemne potražnje. Pritom se u sljedećoj godini očekuje znatno jačanje rasta bruto investicija u fiksni kapital, ponajprije zbog rasta investicija opće države zbog snažnijega korištenja sredstava iz fondova EU-a. Na investicije bi moglo pozitivno djelovati i smanjenje ukupne stope doprinosa na plaće koje smanjuje trošak rada za poslodavca. Očekuje se i snažniji rast osobne potrošnje, na koji će dodatni pozitivan utjecaj imati porezno rasterećenje dohodaka. Projekciju BDP-a obilježavaju negativni rizici koji proizlaze ponajprije iz vanjskog okružja.

„Potencijalno daljnje jačanje trgovinskog protekcionizma na globalnoj razini i usporavanje rasta hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te pooštravanje uvjeta financiranja predstavljaju značajan rizik za buduća gospodarska kretanja“, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Što se tiče kretanja cijena, u 2018. očekuje se ubrzanje inflacije na 1,5%, što je ponajviše rezultat ubrzanja godišnjeg rasta cijena energije zbog porasta prosječne cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. U 2019. inflacija bi se mogla smanjiti na 0,9% zbog očekivanog smanjenja doprinosa cijena energije (ponajviše naftnih derivata) te učinka smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost na određene proizvode. Rast domaće potražnje i brži rast plaća od rasta proizvodnosti rada ograničit će usporavanje inflacije.

Tržište rada u 2019.: rast broja zaposlenih, pad stope nezaposlenosti i rast plaća

Na tržištu rada očekuje se nastavak rasta broja zaposlenih i daljnji pad stope nezaposlenosti koja će dostići nove povijesne minimume, a rast plaća mogao bi i nadalje biti relativno snažan pod utjecajem manjka radne snage u pojedinim dijelovima gospodarstva i povećanja plaća u javnom sektoru. Očekuje se smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance pod utjecajem produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, dok bi se trend poboljšavanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao usporiti. Monetarna politika HNB-a zadržat će svoj ekspanzivan karakter te nastaviti podržavati oporavak gospodarstva uz održavanje stabilnog tečaja kune prema euru. U takvim se uvjetima očekuje nastavak višegodišnjeg trenda poboljšavanja domaćih uvjeta financiranja uz nastavak rasta plasmana banaka domaćim sektorima podjednakim intenzitetom.


(HNB, 18. 12. 2018.)