Skupina energetskih kompanija, uključujući njemačke RWE i Uniper, traži 1,4 milijarde eura kompenzacije, tvrdeći da im se prihod smanjio zbog odluke nizozemske vlade o zatvaranju elektrana na ugljen do 2030.

U odvojenom slučaju irska energetska kompanija traži naknadu zbog gubitaka povezanih s izmjenom njemačke politike o vjetroelektranama na moru.

Kompanije tvrde da prema Ugovoru o energetskoj povelji iz 1998. godine o zaštiti ulaganja imaju pravo pokrenuti arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) koji je osnovala Svjetska banka.

Njemačka i nizozemska vlada pokušale su blokirati arbitražni postupak pred njemačkim sudom koji je odbio njihov zahtjev.

Savezni sud presudio je pak u četvrtak da su njemački suci ovlašteni odlučivati u takvim slučajevima je li arbitraža dopuštena.

U proteklim godinama kompanije su učestalo koristile povelju kako bi osporile odluke vlada usmjerene na suzbijanje upotrebe fosilnih goriva, pa su kritičari upozoravali da bi mogla biti prepreka u borbi protiv klimatskih promjena.

Francuska, Njemačka, Nizozemska, Poljska i Španjolska već su najavile da će istupiti iz ugovora, pojačavši pritisak na Bruxelles da koordinira istupanje na razini cijele EU. Italija je iz sporazuma izašla još 2016.

Europska komisija "najprikladnijom" opcijom smatra zajedničko istupanje iz povelje EU-a i njezinih 27 država članica.

Istupanje EU-a zahtijeva potporu najmanje 15 članica i Europskog parlamenta koji je već podržao takav potez. No, čak i ako zemlje istupe iz ugovora, moraju poštivati njegove odredbe još 20 godina.

Zemlje EU-a mogle bi se dogovoriti da ne primjenjuju tu klauzulu, budući da većina energetskih ulaganja u Uniji potječe iz domaćih kompanija.

No, žele li izbjeći tužbe, morale bi postići takav dogovor i s drugim članicama ugovora, poput Japana, Azerbajdžana i Britanije.

(HINA, 27. 7. 2023.)

Fotografija: Pixabay