"Nije lako imati solidne prognoze u ovako nesigurnoj situaciji", izjavio je Gentiloni, predstavljajući jesenske ekonomske prognoze EK.

Gentiloni je pozvao Vijeće i Parlament da što prije postignu dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru - sedmogodišnjem proračunu EU-a - i planu za oporavak nazvanom EU sljedeće generacije. Prema simulacijama Komisije, sredstva iz toga instrumenta u visini 750 milijardi eura mogla bi pridonijeti rastu BDP-a do 2 posto.

"Od ključne je važnosti da se brzo postigne sporazum o EU sljedeće generacije kako bi se taj program ulaganja i reformi, koji bitno mijenja igru, mogao početi provoditi i  podržavati oporavak i transformaciju naših gospodarstava", rekao je Gentiloni.

Komisija u svoje jesenske prognoze nije uključila u većini slučajeva moguće učinke programa EU sljedeće generacije, jer nema dovoljno detaljnih podataka koje će mjere i projekte zemlje članice financirati tim sredstvima.

Inače, Komisija procjenjuje da će pad hrvatskog gospodarstva ove godine biti  9,6 posto, sljedeće godine očekuje se rast od 5,7 posto, a 2022. rast od 3,7 posto. Gospodarstvo u cijeloj Uniji bi trebalo pasti 7,4 posto ove godine, a sljedeće godine rasti 4,1 posto i tri posto 2022. godine. U eurozoni bi moglo pasti 7,8 posto ove godine, a sljedeće godine rasti 4,2 posto i 3 posto 2022. godine. Komisija navodi da bi u sljedeće dvije godine domaća potražnja trebala biti glavni motor rasta u Hrvatskoj, pri čemu očekuje početak oporavka potrošnje kućanstava u drugoj polovini ove godine, zahvaljujući niskoj inflaciji i nagomilanoj prisilnoj štednji zbog odgode trošenja. Izbjegnuto je masovno otpuštanje radnika pa bi potrošnju kućanstva trebalo potaknuti postupno povećanje zaposlenosti i promjene poreza na dohodak, zamjećuje EK. Očekuje se da će doprinos rastu državne potrošnje smanjiti nakon snažnog rasta ove godine, ali rastu investicija mogla bi pridonijeti provedba projekata financirana europskim sredstvima kao i obnova Zagreba od potresa u ožujku. Privatne investicije trebale bi profitirati od povoljnih financijskih uvjeta i kontinuirane potpore za likvidnost, navodi Komisija u prognozama za Hrvatsku.

Pandemija koronavirusa nejednako je pogodila EU članice, pa tako je i nejednak učinak na njihova gospodarstvo. Zemljama s velikim turističkim sektorom, poput Hrvatske, Grčke, Španjolske, Italija i Portugala, trebat će dulje vremena za oporavak, kaže Gentiloni. Istodobno, te će zemlje dobiti najviše sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, ističe. Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis ističe da drugi val pandemije stvara još veću neizvjesnost i uništava nadu u brzi oporavak europskog gospodarstva. 

"Nikad nismo računali na oporavak u obliku slova V. Sada pouzdano znamo da ga neće biti", napomenuo je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Komisija očekuje da se gospodarstva u skoro polovini članica neće vratiti na pretkriznu razinu prije kraja 2022. godine.

(HINA, 5. 11. 2020.)