Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Novosti
×
10.10.2018.
Teški pregovori članica EU-a o smanjenju ispušnih plinova
Ministri za zaštitu okoliša zemalja članica EU-a, koji su se u utorak okupili u Luxembourgu, pokušat će usuglasiti zajedničko stajalište u pogledu smanjenja emisije ugljičnog dioksida iz osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila, što je nimalo lagana zadaća zbog, s jedne strane pritiska automobilske industrije i različitih interesa zemalja članica, a s druge, zbog alarmatnih upozorenja o klimatskim promjenama.
Europski parlament se početkom ovoga mjeseca zauzeo za vrlo za vrlo ambiciozne ciljeve u borbi za ekološki čišća vozila na europskim cestama. Parlamentarci su zatražili da se do 2025. godine emisija ugljičnog dioksida smanji za 25 posto, a do 2030. za 40 posto. To je znatno više od prijedloga Europske komisije koja je krajem prošle godine predložila smanjenje od 30 posto do 2030.
Austrijsko predsjedništvo Vijeća EU-a je napravilo kompromisni prijedlog, na pola puta između stajališta Parlamenta i Komisije, po kojem bi se emisija trebala smanjiti za 35 posto do 2030. godine.
Njemačka s vrlo jakom automobilskom industrijom podupire prijedlog Komisije i smanjenje od 30 posto, Francuska traži 40 posto, dok Danska, Švedska i Nizozemska traže još veće smanjenje.
S druge strane, skupina zemalja iz istočne i srednje Europe podupire Njemačku i prijedog od 30 posto. Hrvatska podupire austrijski prijedlog od 35 posto.
Međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) u ponedjeljak je objavio izvješće u kojem stručnjaci kažu da je moguće ograničiti globalno zatopljenje na ispod 1,5 stupnja Celzija samo pod uvjetom ako se brzo donosu dalekosežne mjere za radikalno smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030. godine u odnosu na 2010.
Do 2050. godine trebalo bi, po tom izvješću, postići nultu stopu emisije ugljičnog dioksida, što ne znači da uopće nema emisije ugljičnog dioksida nego da bi se morala apsorbirati sva količina ispuštenog ugljičnog dioksida.
Automobilska industrija u Njemačkoj i u zemljama srednje Europe, u kojima je u posljednjih 20-tak godina proizvodnja automobila postala najsnažniji gospodarski sektor zahvaljujući investicijama zapadnih kompanija, pribojavaju se da bi tako ambiciozni ciljevi u smanjenju štetnih ispušnih plinova mogli ugroziti njihovu konkuretnost na svjetskoj razini i ugroziti radna mjesta.
Osim toga, te se zemlje pribojavaju da bi najveći dio rabljenih automobila s većom emisijom ugljičnog dioksida mogao završiti kod njih.
Ne bude li se postigao konsenzus među zemljama članicama, moguće je da se pristupi glasovanju kvalificiranom većinom. Pretpostavlja se da bi u tom slučaju najmnogoljudnija Njemačka uz potporu zemalja srednje i istočne Europe mogla imati potrebne glasove za svoj prijedlog.
Tek kada se na razini Vijeća, odnosno zemalja članica donese odluka pristupa se tzv. trijalogu, pregovorima između Vijeća i Parlamenta u kojima pomaže Komisija. Prijedlog je prihvaćen kada se usuglase oba zakonodavca i Vijeće i Parlament.
(HINA, 9. 10. 2018.)
(HINA, 9. 10. 2018.)
