10. godišnjica Global money week (GMW) održava se od 21. do 27. ožujka 2022.

Ističu da je Svjetski tjedan novca vodeći globalni događaj podizanja svijesti o važnosti financijskog obrazovanja djece i mladih od najranije životne dobi u cilju donošenja informiranih financijskih odluka. Od 2012., od kada se održava diljem svijeta, u manifestaciji je sudjelovalo preko 53 milijuna djece i mladih u 176 zemalja diljem svijeta.

Europski tjedan novca sastavni je dio misije Europske bankovne federacije radi promicanja financijske pismenosti u Europi putem različitih događanja, publikacija i partnerstava.

U Hrvatskoj će u obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca sudjelovati Ministarstvo financija, Porezna uprava - Središnji ured, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijska agencija i Hrvatska udruga banaka.

Članovi Operativne radne grupe će svoje aktivnosti u obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca predstaviti online, kroz prigodnu prezentaciju, koja se može pronaći na poveznici https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/financijski-sustav/financijska-pismenost-potrosaca/obiljezavanje-svjetskog-i-europskog-tjedna-novca-3259/3259.

Hrvatski bankarski sektor: činjenice

Pandemija bolesti COVID-19 odredila je ne samo ekonomske, nego i sve druge aspekte svakodnevnog života u 2020. i 2021. godini.

Bez obzira na to što korijen krize nije bilo gospodarstvo, utjecala je svaka pojedinačna ekonomska varijabla – od cijene nafte i inflacije do osobne potrošnje, lanci opskrbe, proizvodnja i tržišta rada.

U 2020. godini velika ovisnost Hrvatske o turizmu dovela je do rekordnog pada BDP-a od -8 % na godišnjoj razini. Mjere socijalnog distanciranja obuzdale su potrošnju jer je privatna potrošnja pala za 6,4 % na godišnjoj razini, dok je pad poslovnog raspoloženja utjecao na uspješnost ulaganja (-2,9 % na godišnjoj razini). Zatvaranje granica i ograničenost putovanja utjecali su na pad ukupnog izvoza (-23,8 % na godišnjoj razini), čime su nadmašili pad na strani uvoza (-13,2 % na godišnjoj razini). Jedini pozitivan doprinos dala je javna potrošnja, koja je porasla za 3,5 % na godišnjoj razini.

Stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj u 2020. godine iznosila je 14,4 %, što znači da su Hrvati svaku sedmu zarađenu kunu stavljali sa strane. Koliko je ta stopa štednje neuobičajeno visoka, govori činjenica da za gotovo 4 postotna boda nadmašuje višegodišnji prosjek.

Godina 2021. donijela je oporavak, a najveći doprinos godišnjem rastu BDP-a u drugome kvartalu 2021. dolazi od rasta osobne potrošnje koja je bila viša za 18,4 % te izvoza roba i usluga koji je porastao za 40,9 % zbog većeg oporavka turističkih djelatnosti.

Financijska pismenost u Hrvatskoj i njezine komponente

Najnoviji rezultati istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj, koje je krajem 2019. godine provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), pokazuju blagi porast u odnosu na 2015. godinu. Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59 %), u odnosu na 11,7 bodova (56 %) iz 2015.

Osim u Hrvatskoj, istraživanje je još provedeno u zemljama istočne Europe. Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj (59 %) iznad prosjeka je u usporedbi sa zemljama u kojima je provedeno istraživanje.

Izvor slike: OECD

Istraživanje je provedeno metodom osobnog intervjua s ispitanicima u dobi od 18 do 79 godina, na reprezentativnom uzorku od 1079 ispitanika te je pokazalo rezultate različitih društvenih skupina, strukturiranih u dobne, rodne i obrazovne grupe.
Iako se u Hrvatskoj bilježi porast ukupne razine financijske pismenosti, mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina. Veću razinu pismenosti pokazali su ispitanici koji žive u gradovima, u odnosu  na one koji žive u ruralnim područjima, a financijska pismenost pozitivno je korelirana s razinom informatičke pismenosti. Muškarci su pokazali nešto višu razinu financijskog znanja u odnosu na žene. 
Prilikom ispitivanja mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca.

U odnosu na 2015. građani u Hrvatskoj poboljšali su svoje financijsko znanje - sa 60 na 65 %, i financijsko ponašanje - sa 51,1 na 55 %, dok je istodobno pogoršan njihov odnos prema trošenju novca - sa 60 na 56 %.
U promatranom je razdoblju u Hrvatskoj povećan udio ispitanika s visokom razinom financijskog znanja - sa 45  na 58 %. Iako građani najbolje razumiju koncept kamate na zajam, 88 % točno ih je odgovorilo na ovo pitanje, a sam izračun jednostavnog i složenog ukamaćivanja pokazao se znatno zahtjevnijim te je samo 24 % ispitanika točno odgovorilo na oba pitanja.

Slika 2. Financijsko znanje građana u Hrvatskoj 2015. i 2019.
Izvor slike: OECD

Financijsko ponašanje građana u Hrvatskoj poboljšalo se u odnosu na 2015. pa tako građani pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem kroz štednju, pravovremeno plaćanje obveza i promišljenu kupnju, iako nisu skloni izradi i vođenju osobnog budžeta i dugoročnom financijskom planiranju.

Slika 3. Financijsko ponašanje građana u Hrvatskoj 2015. i 2019.

Izvor slike: OECD

OECD istraživanje  donosi i podatak o porastu zaduživanja u Hrvatskoj jer je u 2019. veći broj ispitanika imao neki oblik duga nego što je bio slučaj u 2015. godini. Broj ispitanika koji štedi bio je podjednak, dok se smanjio udio onih koji posjeduju neki oblik osiguranja. Gotovo polovica ispitanika smatra da njihova financijska situacija znatno - i to ponajprije negativno - utječe na njihov život, 60 % građana Hrvatske svejedno vjeruje da nije prezaduženo, a tek je jedna trećina ispitanika zadovoljna svojom trenutačnom financijskom situacijom.

Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) provedeno je uz aktivan doprinos svih sudionika operativne radne skupine za financijsku pismenost osnovane u Ministarstvu financija te poseban doprinos Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatske narodne banke (HNB). Porast razine financijske pismenosti koje je istraživanje potvrdilo rezultat je zajedničkih napora svih dionika te truda uloženog u provođenje edukativnih aktivnosti.

Vlada Republike Hrvatske 23.6.2021. donijela je Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine.

Zaključuje se da je unaprjeđenje financijske pismenosti dugoročna inicijativa te rezultate nije moguće postići u kratkom roku. Novac je sve manje opipljiv, a online, odnosno internetska kupovina je u porastu, posebice u uvjetima krize izazvane pojavom pandemije bolesti COVID-19.

Činjenica je da su neki financijski proizvodi kompleksni, a informacije o njima ponekad su potrošačima pretjerano komplicirane, posebice ako su pisane »sitnim slovima«.

Stoga je u sljedećem razdoblju, s jedne strane, potrebno dodatno osnažiti i educirati potrošače tako da ih se potiče da s punim razumijevanjem čitaju dostupne predugovorne zakonom propisane informacije prije ugovaranja pojedinog proizvoda ili usluge, a s druge strane, potrebno je potaknuti financijske institucije da te iste informacije izrađuju na način koji je razumljiviji prosječnom potrošaču. 

Priredila: Lucija Salopek, bacc. oec

Izvori:
1. Vlada Republike Hrvatske, https://vlada.gov.hr/ 
2. Ministarstvo financija, https://mfin.gov.hr/ 
3. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, https://www.oecd.org/