Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,2 posto, na 31.288 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,9 posto, na 3.863 boda, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na 11.452 boda.

Indeksi su tijekom tjedna bili u znatno dubljem minusu jer je ulagače uznemirio podatak da je inflacija u SAD-u u lipnju dosegnula 9,1 posto, novu najvišu razinu u više od 40 godina.

Zbog toga se očekuje da će američka središnja banka i u srpnju, drugi mjesec zaredom, povećati ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova.

Neki čak špekuliraju da će Fed podići kamate za cijeli postotni bod.

Zbog toga se rast gospodarstva usporava, a pitanje je samo hoće li Fed uspjeti 'mekano' prizemljiti gospodarstvo ili ga gurnuti u recesiju.

„Bit će recesija, ali blaga. Ključna je komponenta i dalje snažno tržište rada. S obzirom na visoku zaposlenost, recesija nije tako bliska prijetnja”, kaže Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.

Gospodarski su pokazatelji u SAD-u i dalje miješani. Neki su bolji, a neki slabiji od očekivanja.

„Gospodarski pokazatelji trenutno nisu konzistentni. Ima ih pozitivnih i negativnih, što pokazuje da smo u razdoblju tranzicije”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Ingalls & Snyder.

Ni poslovni rezultati kompanija na početku sezone objave financijskih izvješća nisu impresivni. Doduše, većina kompanija, po običaju, nadmašuje očekivanja analitičara po pitanju dobiti.

No, procjene analitičara u anketi Reutersa o zaradama kompanija iz sastava S&P 500 indeksa i dalje su na razinama od prije početka objave rezultata.

Tako analitičari u drugom tromjesečju očekuju rast zarada kompanija za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,5 posto, na 7.159 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,2 posto, na 12.864 boda. Pariški CAC ostao je, pak, gotovo nepromijenjen, na 6.036 bodova.

A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao 1 posto, na 26.788 bodova.

(HINA, 18. 7. 2022.)