Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,81 posto, na 34.347 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,5 posto, na 4.026 bodova, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 11.226 bodova.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje objavi zapisnika s posljednje sjednice američke središnje banke, koji je pokazao da većina čelnika Feda smatra da bi se uskoro mogao usporiti tempo povećanja kamata.

To je učvrstilo tezu da će Fed u prosincu povećati kamate za 0,50 postotnih bodova, nakon serije povećanja za 0,75 bodova.

A usporavanje tempa zaoštravanje monetarne politike moguće je jer niz makroekonomskih podataka pokazuje da poslovne aktivnosti u SAD-u slabe, dok se rast potrošnje, glavnog pokretača gospodarstva, usporava.

No, i dalje ostaju otvorena pitanja kako će se idućih mjeseci kretati inflacija i do koje će razine Fed povećavati cijenu novca – na 4,75 ili čak 5,00 posto?

Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.

O kretanju inflacije ovisit će i potezi ostalih najvećih središnjih banaka u svijetu.

Tako je, primjerice, južnokorejska središnja banka prošloga tjedna povećala kamate za 0,25 postotnih bodova, manje nego prijašnjih mjeseci, dok su monetarne vlasti Novog Zelanda povećale cijenu novca za rekordnih 0,75 postotnih bodova.

Razloge za zabrinutost ulagače predstavlja, pak, daljnji rast broja zaraženih covid-19 virusom u Kini, što bi moglo dovesti do novih restriktivnih mjera, a to bi usporilo ionako već vrlo usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, šesti tjedan zaredom. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,4 posto, na 7.486 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,85 posto, na 14.541 bod, a pariški CAC 1 posto, na 6.712 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 1,4 posto, na 28.283 boda.

(HINA, 27. 11. 2022.)

Fotografija: Unsplash