„Ignoriranje zahtjeva korisnika šutnjom, nečinjenje institucija, u potpunoj je opreci s njihovim zadaćom“, rekao je Pičuljan koji je Hrvatski sabor izvijestio o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama u 2020. i 2021. godini.

Naveo je da je povjerenik u 2020. poništio 60 posto, a godinu kasnije 57 posto prvostupanjskih rješenja. To su zabrinjavajuće brojke koje dodatno potencira velik broj poništenih rješenja općina, gradova, županija, rekao je.

600-tinjak tijela nema vlastitu mrežnu stranicu

Neopravdano se, naglasio je, uskraćuju informacije o isplaćenim naknadama za odvjetnike, o ugovorima s medijskim nakladnicima, o bruto plaćama članova uprave i nadzornih odbora, župana, gradonačelnika i načelnika, preslike putnih naloga itd.

Naglasio je i kako 11 posto, od oko 5.900 tijela javne vlasti, nema vlastitu mrežnu stranicu, dakle njih 600-tinjak.

Naveo je i kako za informacije pojedinih tijela korisnici pokazuju različito zanimanje. Čak 60 posto tijela ne prima nijedan zahtjev za pristup informacijama, s druge strane Hrvatske vode, Grad Zagreb, MUP kontinuirano ih zaprimaju nekoliko stotina.

Povjerenik je zadovoljan što Visoki upravni sud u velikom postotku potvrđuje njegove odluke, te što je u zakon lani ugrađeno novčano kažnjavanje čelnika tijela koje se oglušuje.

Selak Raspudić: Kako će građani, ako ne mogu zastupnici

Ako saborski zastupnici ne mogu doći do odgovora na pitanje, kako očekivati da to pođe za rukom običnom građaninu, upitala se Marija Selak Raspudić (Most), navodeći da još čeka odgovor na pitanje iz siječnja prošle godine. Uputila ga je, kaže, premijeru, ali kako ga „žulja“ sadržaj upita, nikada joj nije odgovorio.

Ružica Vukovac (ZPH) spočitava povjereniku da je Visoki upravni sud poništio dvije njegove odluke, i to one u kojima se „stavio na stranu HBOR-a koja krši pravo građana na pristup informacijama“.

Pičuljan to odbacuje i ističe kako je Sud potvrdio svih 10 odluka koje se tiču HBOR-a, a zahvaljujući praksi povjerenika, koju je Sud potvrdio, HBOR je otvorio informacije. U jednoj odluci nismo uspjeli, no izgubiti nekada na sudu je normalno, kazao je.

Anamariju Blažević (HDZ) zanimalo je što se može učiniti da se spriječi zloporaba prava, navodeći kako je u dvije godine jedan prijavitelj podnio trećinu, odnosno polovinu, svih žalbi.

Naplatiti troškove, ili utvrditi zlouporabu, odgovara Pičuljan.

Pohvale Hajdukoviću i Odboru

S pohvalama Odboru i njegovu predsjedniku Domagoju Hajdukoviću (Socijaldemokrati), posebno iz HDZ-a, Sabor je raspravio Izvješće o radu Odbora u 2022.

Rad na Odboru tekao je u izuzetno konstruktivnoj atmosferi, zahvaljujući njegovu predsjedniku, kazao je Davor Ivo Stier (HDZ), izražavajući žaljenje što se pozitivna radna atmosfera oko ključnih tema s Odbora nije preslikala na plenarnu sjednicu.

Nastavlja se pozitivna tradicija da se na Odboru raspravlja  kvalitetno, otvoreno, da smo pošteđeni pošasti dnevne politike, kazao je Bojan Glavašević (ZLB) koji priželjkuje da Odbor može bolje obavljati funkciju nadzora Vlade u europskim poslovima.

Na poziv Andre Krstulovića Opare (HDZ) da se prisjeti trenutaka kada „nismo bili u stanju donijeti jednoglasnu, pravodobnu odluku o Deklaraciji o Ukrajini“, Hajduković je priznao kako je i sam jedno vrijeme zagovarao blažu liniju prema Ruskoj Federaciji.

Mislio sam da s druge strane imamo ljude koji su voljni razgovarati, bio sam u krivu, kazao je i najavio kako „nam još predstoje neke odluke, možda ona o holodomoru, kao genocidu“.

Nadam se da ćemo imati snage, volje i dalekovidnosti donijeti je u dogledno vrijeme, rekao je Hajduković.

(HINA, 29. 3. 2023.)

Fotografija: Pixabay