To rješenje uslijedilo je nakon HBOR-ove tužbe protiv rješenja Povjerenice za informiranje koja je u listopadu prošle godine poništila odluku HBOR-a kojom se odbija predaja informacija o sjednicama NO te banke od siječnja do travnja 2017, a posredno i o korisnicima njihovih kredita, među kojima je bio i Agrokor.
HBOR je taj zahtjev zagrebačkog poduzetnika Hrvoja Šimića odbio navodeći da se radi o ''zloupotrebi prava na pristup informacijama'', odnosno ponavljajućim i nerazumnim zahtjevima.
No, povjerenica Musa u svom je rješenju naložila HBOR-u da preda zatražene informacije istaknuvši kako taj zahtjev ne može predstavljati zlouporabu prava jer se radi o zakonskoj obvezi objave zaključaka službenih tijela javne vlasti, a iz čega se može utvrditi i datum održavanja navedenih sjednica.
''Kako tijela javne vlasti moraju proaktivno na svojim internetskim stranicama objavljivati dnevne redove sjednica službenih tijela, u ovom slučaju dnevne redove Nadzornog odbora HBOR-a, ne može se razmatrati pitanje zloupotrebe prava na pristup informacijama, s obzirom na to da predmetni dnevni redovi moraju biti beziznimno dostupni za sve, osim u dijelovima za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a što HBOR nije učinio'', isticalo se u rješenju Anamarije Muse.
Doje i da se u žalbenom postupku trebalo ispitati može li se podnositelju zahtjeva dati pristup svim zatraženim informacijama budući da ''dnevni redovi sadrže i podatke o korisnicima kredita''.

No, i ti podaci o korisnicima kredita HBOR-a, kako ističe povjerenica Musa, predstavljaju dio informacije o raspolaganju javnim sredstvima koja je dostupna javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Pritom se i poziva na presudu Visokog upravnog suda iz studenoga prošle godine u kojoj se u slučaju HBOR-a ističe kako je ''kontrola korištenja sredstava iz državnog proračuna u interesu svih građana''.
U toj presudi navodi se i kako je HBOR kao razvojna i izvozna banka u 100 postotnom vlasništvu Republike Hrvatske te da je zakonom propisano da temeljni kapital HBOR-a uplaćuje država koja jamči i za obaveze HBOR-a ''bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv''. Naglašava se i kako Vlada preko te banke oblikuje politiku državnih potpora određujući njome prioritetne ciljeve i svrhu učinkovitog korištenja novca iz državnog proračuna.
''Valja navesti da se ne radi o malim sredstvima iz proračuna koja su dodijeljena tužitelju i da sredstva iz državnog proračuna spadaju u javna sredstva. Kontrola korištenja sredstava iz državnog proračuna u interesu je svih građana pa korisnik i svaka druga osoba ima pravo saznanja o potrošnji javnih sredstava'', isticalo se u presudi. Dodaje se i da, iako o učinkovitosti poslovanja HBOR-a odlučuje Nadzorni odbor i Hrvatski sabor, navedeno ne umanjuje pravo fizičke ili pravne osobe da traži takvu informaciju od HBOR-a.

No, najnovijim rješenjem– Vijeće Visokog upravnog suda djelomično je prihvatio navode iz nove tužbe HBOR-a gdje se poziva na odredbe o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, vijeća i komisije ''iz koje ne proizlazi obveza tijela javne vlasti da automatski odobri pristup informacijama'', a naročito bankarskoj tajni.
Sud je, kako se ističe, izvršio uvid u te odredbe europskih tijela ''te je sudu upitno daju li navedeni izvori prava Europske unije osnovu za propisivanje beziznimne dostupnosti informacija o raspolaganju javnim sredstvima, ako te informacije inače potpadaju pod ograničenje pristupa informacijama jer su bankovna tajna'', zaključuje se u rješenju u kojem se navodi kako će se ''spor nastaviti nakon što Sud EU donese prethodnu odluku''.


(HINA, 05. 02. 2018.)