Uoči saborske rasprave o Konačnom Prijedlogu Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, Ministarstvo  branitelja reagira na, kako ocjenjuju u priopćenju, "neistinite i zlonamjerne tvrdnje pojedinih političara", a posebno navode Predraga Matića i Stipu Mlinarića koji su "govorili sve i svašta – osim činjenica."

Ministarstvo ističe da se donošenjem novog zakona očekuju ukupno do 2500 novih korisnika statusnih prava, među kojima su invalidi te članova obitelji smrtno stradalih i nestalih civila. Također ističu da u Prijedlogu Zakona nisu predviđene nikakve mirovine.

Naime, civilni invalidi iz Domovinskog rata kao osnovno pravo mogu ostvariti osobnu invalidninu čiji iznos ovisi o statusu i stupnju oštećenja organizma, a najveći iznos od 3824 kune mogu ostvariti samo najteži invalidi sa stopostotnim oštećenjem organizma prve skupine.

U Prijedlogu Zakona jasno je i precizno definirano da pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja, ne mogu ostvariti statuse i prava iz ovoga zakona.

Status i prava utvrđivat će se kroz upravni postupak na temelju dokumentacije koju su izdala isključivo nadležna tijela Republike Hrvatske, a na podnositelju zahtjeva je obveza dokazivanja navoda na kojima temelji svoj zahtjev.

U tu svrhu, prilikom utvrđivanja statusa i prava koristit će se pravovaljani podaci iz službenih evidencija Republike Hrvatske.

Ministarstvo branitelja ističe da je prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata nastao u suradnji s civilnim stradalnicima i uz opsežne analize, a temelji se na načelima pravde, društvene solidarnosti i odgovornosti.

Osim materijalnog učinka, civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata Zakon će donijeti priznanje od strane "društva koje je ključno za izgradnju demokratskih odnosa i naše vlastite budućnosti." Iz Ministarstva branitelja pozivaju saborske zastupnike da podrže ovaj zakon kako bi civilnim stradalnicima pružili pravnu sigurnost.

To je dug države prema nevinim žrtvama, odgovor na potrebu i obavezu rješavanja još uvijek neriješenih pitanja iz Domovinskog rata, kao i zadovoljavanja pravde prema svima čiji su životi ugrađeni u temelje suverene i neovisne Hrvatske, poručuje Ministarstvo u priopćenju.

(HINA, 28. 6. 2021.)