Kao prvu najvažniju vijest, Plenković je istaknuo otvaranje druge cijevi tunela Učka. Taj veliki strateški projekt iznimno je važan za Hrvatsku, posebno za Istarsku i Primorsko-goransku županiju. Investicija je vrijedna 200 milijuna eura, a izvedena je u javno-privatnom partnerstvu između Hrvatske i Bouyguesa, najveće građevinske kompanije u Francuskoj.
 
''To je zaista sjajan projekt, uz dosadašnju transformaciju 60 kilometara poluautoceste u puni profil autoceste, ostvaren zahvaljujući odlukama naše Vlade, sa sjednice Vlade u Puli od 13. rujna 2018. godine'' kazao je Plenković.
 
Najavio je i obnovu stare cijevi tunela Učka do iduće turističke sezone te dovršetak dionice Učka-Matulji do listopada 2026. godine, kao i dovršetak dva vijadukta na Limskoj Dragi i Mirni, čime će cijeli istarski ipsilon biti u potpunosti integriran u mrežu hrvatskih autocesta.
 
Najviši investicijski kreditni rating
 
Kao drugu najvažniju vijest, istaknuo je odluku agencije Standard & Poor's da Hrvatskoj digne investicijski kreditni rejting na do sada povijesno najvišu razinu, A- s pozitivnim izgledima.
 
''To je potvrda i naših reformi, političke stabilnosti, kontinuiteta Vlade, stabilnosti parlamentarne većine, apsorpcije europskih sredstava, investicija, velike zaposlenosti na tržištu rada, najveće u povijesti'', poručio je.
 
Dodao je da se ove godine očekuje gospodarski rast oko 3,5 posto, a inflacija vjerojatno oko 3 posto, ali sa trendovima smanjenja. Također se očekuje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na ispod 60 posto na kraju ove godine, što uz niski deficit, uravnoteženu proračunsku politiku, predstavlja okosnicu odgovornog ekonomskog upravljanja i poticaje za daljnji nastavak.
 
''Ovakva razina kreditnog rejtinga, dosegnuta u samo pet i pol godina, najbrža je od svih zemalja koje sve tri agencije prate i to je ta ogromna kvalitativna razlika na upravljanje prije naše Vlade, naše treće Vlade i ovoga što smo radili do sada. Mislim da to sve skupa treba itekako adekvatno valorizirati i dobar je uvod u ovu političku jesen. Ta dva događaja su bez ikakve dileme najbitnija'', rekao je Plenković.
 
Naveo je da su razgovarali i o pripremama za aktualno prijepodne, koje počinje u srijedu novom sjednicom Hrvatskog sabora u novim prostorima, u Hrvatskom vojnom učilištu na Črnomercu te popodnevnoj raspravi o Europskom vijeću.
 
Za ovaj tjedan najavio je dvije sjednice Vlade, a razlog tome je što premijer sa suradnicima idućeg tjedna putuje u Sjedinjene Američke Države, u New York na Opće skupštine UN-a, te u Los Angelesu i u Chicago u posjet tamošnjoj hrvatskoj zajednici.
 
Konzultacije oko porezne reforme privode se kraju
 
Potom se osvrnuo i na poreznu reformu kazavši kako su obavljene završene konzultacije na stranačkoj razini oko tog pitanja. Na sutrašnjem sastanku koalicijskih partnera još će se jednom razgovarati o toj temi, koja će zatim u ponedjeljak biti predstavljena na Gospodarsko-socijalnom vijeću, nakon čega slijedi javna prezentacija.
 
''Cijeli proces je itekako dobro i pažljivo zaokružen. Podsjetit ću još jednom, reforma je  rasterećujuća, a akcent je stavljen sa oporezivanja rada, tj. plaća i dohotka, na oporezivanje imovine. Transformirat će se postojeći lokalni poreza na kuće za odmor, balansirano s ciljem omogućavanja priuštivog stanovanja našim mladima, našim obiteljima i u pogledu kupoprodaje i u pogledu cijena najma. Sve je to zaokruženo jer je to jedan od segmenata koji je vezan i za demografsku politiku i promjene ovih negativnih trendova koje imamo, prije svega uzrokovane starenjem stanovništva'', pojasnio je Plenković.
 
O presudi kapetanu Bekavcu
 
Premijer je rekao kako je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izvijestio o nepravomoćnoj presudi kapetanu Marku Bekavcu danas u Turskoj, dodavši da je Vlada u tom procesu kapetanu Bekavcu pružala intenzivnu pravnu i diplomatsku pomoć i da je u kontaktu s njegovom obitelji i s njegovim odvjetnicima.
 
''To ćemo nastaviti i dalje. Naravno da će sada uslijediti žalbeni postupak i očekujemo da ta presuda u žalbenom postupku sigurno ne bude ovako kakva je bila danas. U svakom slučaju, nastavit ćemo pružati maksimalnu podršku'', rekao je Plenković.
 
O podršci DP-a kandidaturi Dragana Primorca
 
Za odluku Domovinskog pokreta da podrži kandidaturu Dragana Primorca na predsjedničkim izborima, rekao je da je očekivana i logična odluka koalicijskih partnera.
 
''Mislim da je to logično i normalno jer su oni ovoga ljeta, kada je HDZ podržao Dragana Primorca kao nadstranačkog kandidata, na upite koji su išli prema njima kao jednom od naših koalicijskih partnera, rekli da će nakon završetka svog unutarstranačkog procesa, donijeti odluku u vezi potpore kandidatu za predsjedničke izbore. Ta odluka je po mom dubokom uvjerenju logična'', izjavio je Plenković.
 
Također je rekao da smanjenje broja zastupnika DP-a neće utjecati na smanjenje broja državnih tajnika i ministara iz kvote te stranke.

Komentirao je i najavu ocjenjivanja državnih službenika i kritike sindikata na to, rekavši da sustav ocjenjivanja postoji i inače te to nije sada prvi put. 
 
Blizu konačna verzija poreza na nekretnine

Na upit novinara, premijer Plenković je rekao da su blizu konačne verzije poreza na nekretnine, istaknuvši da su napravili dobar proces konzultacija te osluhnuli što o tome misli i stručna i politička javnost.

''Blizu smo, napravili smo dobar proces konzultacija. Malo smo osluhnuli ovih dana rasprave u javnosti, što sve i stručna i politička javnost o tome misli'', rekao je.

Pri tome je naglasio kako je prije nekoliko godina bila takva atmosfera u kojoj nije bilo aktera u Hrvatskoj koji nije pritiskao Vladu da se uvede porez na nekretnine, a sada se to promijenilo.

''To je bio okvir koji je iskakao iz svih mogućih vijesti, kolumni. Kad se kaže u programu prije izbora da ćemo stavljati više akcent s oporezivanja rada, a to su plaće, porez na dohodak koji će ići prema dolje, na oporezivanje imovine, a to je u ovom slučaju porez na nekretnine, tj. transformacija lokalnog poreza koji postoji 30 godina, a zove se porez na kuću za odmor i primjenjuje se i sada, onda se najedanput mijenja politička optika onih koji su bili za'', ustvrdio je Plenković.

Istaknuo je i da će se morati dobro rastumačiti da je riječ o prihodu lokalnih jedinica i da Hrvatska ima problem priuštivog stanovanja te da je to temelj zbog čega se to i radi, dodavši da bi efekt trebala biti veća ponuda na tržištu nekretnina.

''Ako je veća ponuda na tržištu nekretnina, a po podacima Ministarstva graditeljstva ima oko 600.000 nekretnina koje su prazne i nisu u nekoj funkciji, mi bismo željeli dio tih nekretnina s takvom poreznom mjerom staviti na tržište pa ako je veća ponuda, logično će cijena ići dolje'', naveo je premijer. 

Time je napravljen korak prema onima kojima je to najbitnije, poručio je, a detalji će biti poznati javnosti kada Vlada izađe s prezentacijom.

O ministru Butkoviću i Jadroliniji

Govoreći o ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, koji je rekao da je razmišljao o ostavci zbog smrti tri pomorca Jadrolinije, ali je odustao jer želi istinu, Plenković je kazao da je Butković teško doživio tu tragediju kakva se dogodila prvi put u 77 godina, a koju oporba sad koristi iz politikantskih razloga.

''Umjesto da izraze žaljenje i sućut, oni sad napadaju Vladu kao da je Vlada odgovorna za to što se dogodilo. Vlada sigurno nije odgovorna, ne vidim kako je odgovorna Uprava Jadrolinije, pa onda ni ministar, ni predsjednik Uprave'', rekao je.

Poručio je da je njegova pozicija identična kakva je bila i prvi dan.

To je teška nesreća koja se, nažalost, dogodila, nije se dogodila u sudaru dva plovila, nije trajekt potonuo, bio je prazan u tom trenutku, spremao se nakon iskrcaja za ukrcaje novih auta. To što se dogodilo je tragično i svima nama je žao, rekao je Plenković te dodao da su sve aktivnosti koje su uslijedile, a koje se tiču kompanije i nadležnih tijela, bile kakve su trebale biti - zakonite i cjelovite te su pružile potporu obiteljima.

''Radimo granicu između bavljenja tragedijom, istraživanjem zašto se ona dogodila, i onoga što se zove politikantski napad. Ta cijela rasprava na Odboru za pomorstvo je potvrdila moju ocjenu'', istaknuo je.

O izvješću Marija Draghija o europskoj konkurentnosti
 
Novo izvješće Marija Draghija o europskoj konkurentnosti logično je i dobro sagledava globalnu situaciju, rekao je Plenković, dodajući da će rasprave na temelju tog dokumenta početi u listopadu.

Mario Draghi, bivši predsjednik Europske središnje banke i bivši talijanski premijer, u nedavno predstavljenom izvješću kazao je da će Europska unija trebati masovno investirati kako bi zaustavila sve veće zaostajanje za SAD-om i Kinom.

Investicije bi Unija trebala financirati zajedničkim zaduživanjem po uzoru na instrument EU sljedeće generacije koji je osmišljen za oporavak od pandemije, dodao je Draghi kojeg je Komisija prije godinu dana angažirala da pripremi izvješće o konkurentnosti.

''On se postavlja logično, dobro gleda globalnu situaciju, SAD, Kinu, druge rastuće ekonomije i nastoji potaknuti europsko gospodarstvo, europske čelnike, u investiranje u jačanje konkurentnosti europskog gospodarstava'', komentirao je Plenković to izvješće.

Draghi je u izvješću istaknuo da Europa već dulje zaostaje za svojim konkurentima i ako se nešto brzo ne poduzme EU će izgubiti razlog svog postojanja. Naglasio je da Stari kontinent već dugo ignorira usporavanje svoga gospodarskog rasta.

Plenković je kazao i kako očekuje da će se nova Komisija Ursule von der Leyen oslanjati na preporuke iz ovoga izvješća.

''Draghi je dobio zadatak da napravi izvješće koje će biti podloga za političke rasprave u prvoj fazi institucionalnog ciklusa. Siguran sam da će ono biti dio novog radnog programa Europske komisije'', rekao je Plenković.

(HINA, 16. 9. 2024.)

Fotografija: Pixabay