Jačanje inflacije zbog skoka potražnje u procesu oporavka gospodarstava od pandemije, poremećaja u nabavi, viših cijena energije i sirovina i vremenskih nepogoda bila je vruća tema ovotjednih godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke.

MMF je u redovnim jesenjim prognozama blago snizio procjenu rasta globalnog gospodarstva sa 6,0 na 5,9 posto. 

Inflaciju je u zaključnoj izjavi spomenuo i Međunarodni monetarni i financijski odbor (IMFC), kojeg čine ministri financija i guverneri središnjih banaka iz 190 zemalja-članica MMF-a.

"Središnje banke pozorno prate dinamiku cijena, a mogu zanemariti inflacijske pritiske koji će biti privremenog karaktera”, stoji u izjavi, objavljenoj u četvrtak.

"Poduzet će odgovarajuće mjere ako se rizici destabilizacije inflacijskih očekivanja materijaliziraju", konstatira IMFC, referirajući se na instrumente monetarne politike kojima središne banke obuzdavaju inflaciju.

Odbor je time ublažio ton u odnosu na prvi nacrt u kojem su pozvali središnje banke da budu spremne poduzeti "odlučne mjere kako bi sačuvale stabilnost cijena".

Vlade bi pak trebale "pažljivo podešavati" politiku i prilagođavati je kretanju pandemije, drži odbor.

"Prioritet će nam i dalje biti izdvajanja za zdravstvo i zaštita najranjivijih, a paralelno ćemo, po potrebi, preusmjeravati fokus s kriznih mjera na promicanje rasta i očuvanje dugoročne fiskalne održivosti", dodaju.

Privremeno ili trajno?

Vlade i središnje banke pokušavaju naći pravi odgovor na jačanje inflacije koji neće ugroziti oporavak gospodarstva od koronakrize. Bogate zemlje bilježe oporavak nakon pandemije dok se one u razvoju muče s varijantama Covida-19, slabom dostupnošću cjepiva i manjkom resursa. Naglo zaoštravanje monetarne politike u SAD-u ili Europi moglo bi potaknuti devastirajući odljev kapitala iz zemalja u razvoju, upozorio je MMF.

"Ključno je pitanje je li inflacija privremenog karaktera ili nije. Odgovor ne zna nitko", rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire novinarima u četvrtak.

Dodao je i da je o tome ovog tjedna razgovarao s predsjednikom američke središnje banke Jeromeom Powellom, američkom ministricom financija Janet Yellen i predsjednicom Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde...
Magdalena Andersson, švedska ministrica financija i predsjedateljica IMFC-a, izjavila je da je potrebno više inicijativa kako bi se ublažila globalna nestašica ključnih dobara.

"Važno je da globalni lanci vrijednosti funkcioniraju bolje nego što je danas slučaj", poručila Anderssen je s tiskovne konferencije.

IMFC je također pozvao dužnosnike na jasniju komunikaciju kako bi se ograničila negativna prekogranična prelijevanja i da upotrijebe makrobonitetne alate kako bi ograničili financijsku ranjivost. U priopćenju se upozorava i na sve dublji jaz između bogatih i siromašnih zemalja u gospodarskom oporavku i u dostupnosti cjepiva, te ističe da u očekivanjima oporavka gospodarstva pretežu negativni rizici.

(HINA, 15. 10. 2021.)