Sezonski prilagođeni BDP Europske unije porastao je u razdoblju od travnja do lipnja 1,9 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada je smanjen 0,1 posto, izračunao je europski statistički ured.

BDP eurozone uvećan je 2,0 posto, također svjedočeći o oporavku u usporedbi s prva tri ovogodišnja mjeseca kada je pao 0,3 posto.

Aktivnosti su na oba područja porasle najsnažnije od trećeg tromjesečja 2020., kada su vlade također bile ublažile ograničenja nakon prvog vala pandemije. Ovog proljeća mjere su ublažene paralelno ubrzanom cijepljenju građana protiv covida 19.  

U usporedbi s drugim tromjesečjem prošle godine kada su uvedene stroge mjere suzbijanja prvog vala pandemije covida 19, aktivnosti su u EU prema sezonski prilagođenim podacima porasle 13,2 posto.

Procjena za eurozonu blago je snižena, s 13,7 na 13,6 posto.

U prvom ovogodišnjem tromjesečju BDP je na oba područja bio manji za 1,3 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, neposredno uoči izbijanja pandemije.

Usporedbe radi, američki BDP porastao je u drugom tromjesečju 1,6 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca, te za 12,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, navodi europski statistički ured.

Snažan oporavak Portugala

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažnije je u drugom tromjesečju u usporedbi s prva tri ovogodišnja mjeseca porastao BDP Portugala, za 4,9 posto. Slijede Austrija i Latvija gdje je poskočio 4,3 odnosno 3,9 posto.

Među vodećim gospodarstvima najviše su na tromjesečnoj razini porasle aktivnosti u Španjolskoj i Italiji, za 2,8 odnosno 2,7 posto.

Njemačko gospodarstvo bilježilo je gotovo upola slabiji rast, za 1,5 posto, a u Francuskoj aktivnosti su porasle 0,9 posto.

Najnižu stopu rasta bilježile su Bugarska i Litva, gdje su aktivnosti na tromjesečnoj razini porasle 0,4 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Hrvatsku.

U usporedbi s drugim prošlogodišnjim tromjesečjem najsnažnije su porasle aktivnosti u Španjolskoj, za 19,8 posto, odražavajući stroga ograničenja u proljeće prošle godine zbog velikog broja zaraženih covidom 19.

Prvi val pandemije posebno je teško pogodio Italiju, koja je prva u EU uvela mjere zatvaranja kako bi obuzdala širenje virusa. Podatak za drugo ovogodišnje tromjesečje otkriva duboke posljedice prošlogodišnjih ograničenja, uz skok aktivnosti na godišnjoj razini za 17,3 posto.

Francuska je bilježila nešto veću stopu rasta, od 18,7 posto, koja također otkriva teške posljedice pandemije.

Poslodavci ponovo traže radnike

Oporavak gospodarstva očitovao se i na broju zaposlenih koji je u EU u drugom tromjesečju porastao 0,6 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca, a u eurozoni za 0,5 posto, odražavajući pojačano zapošljavanje paralelno ublažavanju koronamjera.

U prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjen je na oba područja za 0,2 posto u usporedbi s krajem prošle godine.

Time je Eurostat potvrdio prve procjene objavljene krajem srpnja.

Na godišnjoj razini broj zaposlenih porastao je ovog proljeća za 1,8 posto i u EU i u eurozoni, što je također u skladu s prvim Eurostatovim procjenama.

Na početku ove godine smanjen je za 1,6 posto u EU, te za 1,8 posto u eurozoni u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem.

(HINA, 17. 8. 2021.)